"Trebali bismo investirati milijardu kuna i pomagati konkurenciju"

Uporaba optičke infrastrukture uzbunila je sve sudionike na telekomunikacijskom tržištu. Zasad je regulator HT-u ograničio spajanje korisnika na optiku, što konkurenti na tržištu pozdravljaju. No, konačne odluke o regulativi još nema, a svi zainteresirani igrači slažu se da je iznimno važno kako će se ta situacija razviti jer optika je budućnost telekomunikacija. Na potezu je radna skupina HAKOM-a koja ima zadatak pomiriti i zadovoljiti sve. Alternativni operatori traže svoje mjesto pod suncem i stahuju da bi ih jaki HT mogao pomesti s tržišta. S druge strane, HT svoja prava traži na temelju novca koji želi uložiti u optiku. O poziciji s koje nastupa HT razgovarali smo s Božidarom Poldrugačem, članom uprave T-HT-a i glavnim direktorom za tehniku i informacijske tehnologije.

Zaustavili ste ulaganja u optičku pristupnu mrežu? Zašto?

– Riječ je o neadekvatnim odlukama HAKOM-a te nepostojanju strategije i regulatornog okvira koji bi na ispravan način poticao ulaganja u napredne mreže i tehnologije. HT-u je tako ograničeno spajanje korisnika na optiku na samo 1000 korisnika po županiji ako tu još nesagrađenu infrastrukturu odmah ne ponudi na korištenje ostalim operatorima. Drugim riječima, HT bi trebao investirati milijarde kuna u gradnju nove optičke mreže i pritom još subvencionirati troškove korištenja te infrastrukture u korist drugih operatora. Za takvu vrstu pothvata HT nema mandat svojih dioničara i jedina poslovno opravdana odluka jest zaustaviti ulaganja u optičku pristupnu mrežu.

Koja rješenja zastupa HT kada je riječ o uporabi optičke infrastrukture?

– Tražimo da se ne distribuira vrijednost koja još nije niti stvorena po poslovno ekonomski neprihvatljivim načelima. Odnosno, tražimo da se optička pristupna mreža regulira u onom trenutku kada se ostvari minimalna razina izgrađenosti nove infrastrukture. Prije navedene zabrane spajanja, spojili smo samo tri i pol tisuće optičkih priključaka od mogućih oko milijun i pol, koliko otprilike ima kućanstava u Hrvatskoj.

Budući da je u inicijalnoj fazi gradnje nove infrastrukture trošak po pojedinom priključku izuzetno visok i znatno veći od maloprodajnih cijena internetskih i multimedijskih usluga, zbog preuranjene regulacije HT je suočen s problemom direktnog subvencioniranja svoje konkurencije. To naravno ne može biti prihvatljivo. Tek kada se izgradi i spoji određena minimalna količina optičkih priključaka, jedinični trošak po priključku smanjit će se od početnih izrazito visokih iznosa na razinu na kojoj će ih moći komercijalno eksploatirati i drugi operatori. Stoga svaka ponuda koju bi HT drugim operatorima za pristup optičkoj mreži ne može biti temeljena na istim načelima kao što su to ponude na postojećoj bakrenoj infrastrukturi. Naime, realni trošak i rizik ulaganja mora biti ravnomjerno podijeljen između Hrvatskog Telekoma i drugih operatora.

Kakva su iskustva drugih zemalja? Što kaže regulativa EU?

– U mnogim slučajevima države potiču gradnju optičkih mreža kroz elemente javno-privatnog partnerstva na teret dijelom, naravno, i poreznih obveznika s obzirom na to da ne postoje u svim državama operatori spremni da samostalno uđu u takva ulaganja. Apsurd ove naše situacije jest da je HT spreman, ali ograničen zabranama. Nadalje, naš zahtjev za podjelu rizika s drugim operatorima zahtjev je iz direktiva EU. Upravo je direktivama EU naloženo regulatorima država članica da regulatornim politikama potiču gradnju novih mreža uzimajući u obzir podjelu rizika.

U većini zemalja EU regulacija optike počela se uvoditi u trenutku kada je već sagrađen određen minimum nove mreže, a ne dok još takva mreža nije postojala, što je u skladu s našim tezama da je regulacija u Hrvatskoj preuranjena.

"Alternativci" tvrde da će, ako se ostvare vaši zahtjevi, oni dugoročno propasti, a HT postati ponovno monopolist? Možete li sagledati situaciju iz njihova kuta?

– Ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da svi operatori imaju jednako pravo gradnje ovakve infrastrukture, no čini se da je na znatne investicije spreman samo HT. Mislimo, međutim, da regulatorni okvir koji bi podržao ulaganja u optiku bilo kojeg ulagača, pa onda i HT-a, mora imati i ugrađene mehanizme kojima bi se osiguralo tržišno natjecanje. I takvi mehanizmi mogući su unutar okvira za koji mislimo da je razuman i Hrvatski Telekom ne osporava takva rješenja. Cijela je ova situacija, koliko mi razumijemo, nastala iz straha da Hrvatski Telekom ponovno ne preuzme monopol na tržištu. To nije naša namjera i smatramo da nema osnova za takve bojazni. S druge strane, nije ispravno zbog straha zaustaviti sve aktivnosti. Stajanje je zaostajanje. Ako postoje određene bojazni, njih je potrebno razriješiti na odgovarajući način i nastaviti rad i ulaganja. Zabranama se neće razriješiti ni jedan problem.

Optika je svakako temelj budućeg razvoja telekomunikacija, što ako izostanu ulaganja ?

– HT je od kraja prošle godine upozoravao javnost i mjerodavne institucije na neodgovarajući okvir za ulaganje te nudio rješenja koja bi omogućila pokretanje ulaganja od kojih bi dugoročne koristi bile stvorene ne samo za elektroničko komunikacijsko tržište već i za gospodarstvo u cjelini. Primjerice, oko 2000 radnih mjesta građevinskih kooperanata HT sudjeluje u ovom poduzetničkom pothvatu. S druge strane, proizvođači i dobavljači opreme te veliki broj postojećih radnih mjesta u HT-u direktno ovise o razvoju nove infrastrukture. Na žalost, zbog navedene zabrane u ovoj godini već je izostalo više stotina milijuna kuna ulaganja. Optička pristupna mreža omogućuje brzine pristupa internetu od više od 100 Mbit/s te predstavlja najmoderniju elektroničko komunikacijsku infrastrukturu koja je budućnost telekomunikacija. Koristi su višestruke za potrošače i gospodarstvo. Ako ne bude rješenja koje potiče ulaganja, smatramo da će Hrvatska još više zaostati u odnosu na razvijene zemlje svijeta u telekomunikacijama, čime će, zbog izravne veze, i konkurentnost gospodarstva pasti s postojeće niske razine na ljestvici još niže.