STATISTIKA

Trend razduživanja stanovništva nastavljen i u rujnu

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Trend razduživanja stanovništva nastavljen i u rujnu
13.11.2015.
u 09:44
Iznos ukupnih kredita sektoru stanovništva na kraju rujna bio je za gotovo pola milijarde kuna ili 0,4 posto viši nego krajem kolovoza
Pogledaj originalni članak

Ukupni krediti stanovništvu, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosili su krajem rujna ove godine 126 milijardi kuna te iako su u prvoj polovini godine bilježili blage pozitivne godišnje stope nominalnog rasta, u trećem se tromjesečju zapaža povratak negativnim promjenama.

Kako navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), iznos ukupnih kredita sektoru stanovništva na kraju rujna bio je za gotovo pola milijarde kuna ili 0,4 posto viši nego krajem kolovoza, dok je u odnosu na prošlogodišnji rujan niži za 721 milijun kuna odnosno 0,6 posto.

"Iako su ukupni krediti stanovništvu u prvoj polovini ove godine bilježili blage pozitivne stope godišnjeg nominalnog rasta, tijekom trećeg tromjesečja zapaža se povratak ka negativnim relativnim promjenama na godišnjoj razini", kažu iz RBA.

Pritom naglašavaju da su tečajna kretanja, odnosno slabljenje kune u odnosu na euro i švicarski franak pridonijeli rastu nominalne vrijednosti stanja plasiranih kredita u prvoj polovici godine.   

Podaci HNB-a pokazuju i da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, s udjelom od 70 posto, stoga je slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,1 posto te 10,5 posto u odnosu na franak statistički ublažilo iskazani godišnji pad kredita stanovništvu u rujnu.  

Godišnjem padu kredita sektoru stanovništva, kažu iz RBA, pridonijeli su potrošački i hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima.  

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti nastavljaju trend rasta, pa je krajem rujna njihova vrijednost iznosila 39,6 milijardi kuna. U usporedbi s rujnom prošle godine porasli su za gotovo 1,4 milijarde kuna ili 3,6 posto, dok su na mjesečnoj razini viši za 278 milijuna kuna ili 0,7 posto.  Analitičari pritom podsjećaju da u ovoj skupini kredita oni s valutnom klauzulom imaju udio od 56 posto te da su stoga tečajne razlike i ovdje doprinosile promjenama na godišnjoj i mjesečnoj razini.  

Stambeni krediti,  koji čine gotovo polovinu ukupnih kredita stanovništvu, krajem rujna su, pak, iznosili 60,4 milijardi kuna te su nominalno na godišnjoj razini zabilježili stagnaciju, a na mjesečnoj razini blagi rast od 0,2 posto. No, ta je promjena također uvelike posljedica tečajnih kretanja, jer u stambenim kreditima oni s valutnom klauzulom imaju udio viši od 90 posto.  

"Obzirom na nastavak negativnih trendova na tržištu rada, u idućem razdoblju ne očekujemo znatniji zaokret u kreditnoj potražnji pri čemu očekujemo usporavanje trenda višegodišnjeg razduživanja sektora stanovništva", zaključuju analitičari RBA. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

D1
da...100
10:39 13.11.2015.

Ako ne moram podići kredit, bankama je to negativno ali meni je pozitivno