Trgovine pune uvoznih jabuka, evo gdje završavaju domaće

Da ne propadnu, prvu klasu jabuka davao sam i za 20 lipa po kilogramu kao industrijsku, više od 60 tona, a kako ih ni tako više ne mogu prodati jer su trgovački lanci zatrpani uvoznima, prije nekoliko dana sa 60-ak tona nahranio sam divljač – priča mladi voćar Matija Mihalj, koji lanjsku sezonu jabuka neće pamtiti po ničemu dobrom.

Za jabuku koliko i za pšenicu

Izniman lanjski urod jabuka, oko 120 tisuća tona ukupno Hrvatskoj, od čega oko 90.000 tona konzumne, na poslovično neorganiziranom hrvatskom tržištu voćarima je, čini se, donio samo probleme. U nedostatku berača, potom i niskih otkupnih cijena, između 10 i 30% ostalo ih je neubrano na stablima, dok je Matija petinu svog uroda od oko 730 tona s 25 ha dao na skladištenje u hladnjače. Nakon što prođe sezona za koje su cijene jabuka obično najniže, voćari narednih mjeseci za uskladištenu robu u pravilu dobivaju više. No ne i ove godine. Proizvodnja jabuka koštala ih je 1,40 do 1,46 kn/kg, priča Matija, no otkupljivači im i od početka godine nude smiješne cijene, u prosjeku 1,20 do 1,30 kuna koliko se danas nudi za pšenicu, a u ožujku su ga iz DZS-a, odakle ga kontaktiraju zbog statistike, nazvali i pitali je li se možda prevario.

– Jabuku sam u ožujku, i to vrhunsku 1. klasu, tržio za svega 1,11 kuna, no ispada da sam dobro i prošao. Neki moji kolege su dobivali i 1,05, čak i 0,95 kuna za kilogram – priča on, ističući kako mu je krajem lipnja pak istekao ugovor za hladnjaču, a kako je bilo evidentno da se produljenje ugovora ne isplati, jabuke se završile u lovištima oko Darde i Budinaca. I ne samo njegove.

Svuda se, naime, sada prazne hladnjače i pripremaju za novi urod. Sredinom kolovoza dospijevaju već elstar i gala, no u nekim trgovačkim lancima, oči bodu deklaracije uvoznih jabuka. Tek nešto domaćeg idareda, a pink crips, delišes, jonagold... iz Italije, Slovenije, Austrije – i jučer su bili tužna slika iz Plodina, koji najmanje cijeni domaće voćare, kazao nam je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice. Svi drugi, i Konzum, Lidl, Kaufland, Spar imaju više domaće, što je teško shvatiti. A još teže kako se i u sezoni domaće jabuke preferira uvoz, objašnjava on. U hladnjačama tako, prema njegovim procjenama, stoji još oko 1500 tona kvalitetne jabuke, koja bi se, da nema uvozne, bez problema prodala.

Isto potvrđuje i voćar Frane Ivković, koji je svojih 50 hektara već stavio na bubanj. Čeka Korejce da finaliziraju prodaju, kako bi oni u nas uzgajali i jabuke i pravili sok, a već se raspituju i oko uvoza vlastite radne snage za berbu.

– Sviju koji danas ulaze u voćarsku proizvodnju iskreno mije žao – kaže razočarani Ivković, kojemu i dalje nije jasno kako država može tolerirati uvoz poljske jabuke za 15-ak eurocenti, čak i zapakirane. Jasno mu je da poljski voćari zbog hiperprodukcije u svojim nasadima dobivaju 20-ak eurocenti od države, samo da bi ih izvezli.

Bez profita nema opstanka

– Nijedna uređena država, Austrija, Njemačka... u sezoni domaće neće pustiti ni kilograma uvozne, dok u Hrvatskoj uvoznici i trgovci, kojima je država svojedobno subvencionirala i kupnju kamiona i gradnju hladnjača, s njima ruše cijenu domaćim proizvođačima. Ne zaradi li voćar barem 10-15% od prodaje svoga uroda, ne može opstati, a mi ostvarujemo gubitke otkako je Hrvatska ušla u EU – tvrdi Ivković.

Do 20. srpnja na e-savjetovanju je Program potpore za proizvođače jabuka u 2019., kojega je u cilju sprječavanja širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti, neobranih jabuka u voćnjacima te održavanja površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju osmislilo Ministarstvo poljoprivrede. Riječ je o 20 milijuna kuna koji su, tvrde voćari, samo vatrogasna mjera pa najveće nade polažu u najavljenu gradnju 20-ak hladnjača, odnosno skladišno-distribucijskih centara kapaciteta oko 74.000 tona kojima bi se troškovno optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Postojeći rashladni kapaciteti zasad su dostatni samo za 53.000 tona voća.