Za razliku od prošle godine, kada je trgovina na malo imala skroman, ali ipak pozitivan rast prometa od jedan posto, ova je godina donijela veliko smanjenje potrošnje, što se odražava i na poziciju trgovačkih lanaca. Dobit svih trgovaca u prvih šest mjeseci ove godine prepolovljena je u odnosu na 2011. godinu i iznosila je 1,1 milijardi kuna.
Cijene u prvome planu
Najveći Konzum, prema podacima koji su dostavljeni burzi, u prvom je dijelu godine zadržao skroman rast prihoda, slično kao i Mercator, a podatke o drugim tvrtkama znat ćemo tek nakon što ih objavi Fina. No, neslužbeno se u trgovačkim krugovima govori o sve većim gubicima u ovoj godini, koji za poznavatelje prilika nisu iznenađenje. Privatni konzultant Dragan Munjiza kaže da pad potrošnje i prodaje nužno vode sve trgovce u gubitke, samo je pitanje koliko ih njihovi vlasnici mogu podnijeti i kako se knjiže. Posljednjih godina na tržištu su se najviše širili Lidl, Spar i Plodine, pa je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zabilježila značajnije povećanje njihova tržišnog udjela. Pojedinačno su svi daleko od toga da ugroze poziciju vodećeg Konzuma, koji drži trećinu domaćeg tržišta, no ako se “hard diskonteru” Lidlu, koji prodire duboko u kvartove velikih gradova, pribroji sestrinski Kaufland, tada je njihov udio od 15 do 20 posto. Koliko se Lidl širi, pokazuje usporedba s 2008. godinom, kada je imao 1,1 milijardu kuna godišnjeg prihoda, a prošle je godine skočio na 2,4 milijarde kuna. Orijentacija na jeftine proizvode i robne marke koje su u svakodnevnoj upotrebi Lidlu je donijela potrošače tek u velikoj krizi. S druge strane, značajni su pad prometa u odnosu na prethodne godine imali Kerum, Billa, KTC i Metro.
– Potrošači su postali osjetljiviji na cijenu, odnosno ona postaje važna pri donošenju odluke o kupnji, te traže vrijednosti za svoj novac. Kriza je kupce pretvorila u kritičnije, aktivnije i informiranije. Tako sve više građana prati i kupuje na akcijskim prodajama i na temelju letaka obilazi i po više prodavaonica. Ukratko, novca ima manje, pa on vrijedi više za potrošača. Trgovci su to na vrijeme shvatili, jer su prvi u kontaktu s potrošačima te osjete svaku promjenu u njihovim navikama, odnosno odmah reagiraju ponudom na očekivanja potrošača – navodi direktorica sektora za trgovinu pri HGK Milica Rakuša Martulaš.
Režu na radnicima
Munjiza smatra da će se oštra bitka za potrošače i rat s niskim cijenama nastaviti.
– Čak i ako posluje s gubicima, Lidl je u boljoj poziciji od domaćih lanaca jer se njegov vlasnik zadužuje u Njemačkoj, gdje je kapital jeftiniji – upozorava Munjiza.
Ne čudi ga što je ova godina, kad je riječ o poslovnim pozicijama vodećih lanaca, prvi put donijela mnoge otkaze i smanjenje zaposlenosti u toj djelatnosti.
– Kad promet pada, to je jedini način da se zadrže pozicije na tržištu – dodaje Munjiza.
Trgovini prepolovljena dobit, žestok rat za kupce
FOTO Ovo su najsigurnije zemlje u koje biste mogli pobjeći ako Putin doista pokrene nuklearni rat
FOTO Majku Marka Grubnića svi su upoznali, a evo kako njegov samozatajni otac izgleda bez Photoshopa
Unatoč različitim životnim stilovima, odnos oca i sina je iznimno blizak. Marko često ističe kako se s roditeljima nikada ne svađa te da sve rješavaju prijateljskim razgovorom. - Moja mama je moj anđeo, a tata moj uzor, osjećam da bi oni zaista sve učinili za mene - izjavio je svojedobno poznati stilist.
Božićnice u dm-u opet najizdašnije, mnogima tolika nije ni plaća. Jedan grad daje pozamašan iznos umirovljenicima
Sve je više gradova i općina koji i umirovljenicima isplaćuju božićnice, dapače neki su ih već i podigli, a vjerojatno i potrošili, poput Samoboraca koji dobivaju od 45 do 85 eura. Ovisno o visini mirovine božićnice u Hrvatskoj u prosjeku iznose od 30 do 110 eura
Što hrvatski građani najviše kupuju na kredit? Nenamjenski gotovinski krediti narasli na 8,7 milijardi eura
Kako bi ostvarili neke životne ciljeve ili želje, građani se često zadužuju kreditima, karticama ili odlaze u prekoračenje na računu. Evo što Hrvati najradije kupuju na kredit.
Europa se posljednjih godina suočava s gorućim problemom koji utječe na hrvatska kućanstva
Još da, na primjer, izjednače cijene s onima u Njemačkoj..... Nažalost, ako se pažljivo ne prati, cijene su im za neke stvari osjetno više nego u "luksuznijim" trgovinama. PS: ne zove li se ovo "prikriveno oglašavanje"?