Tržišta već proglasila povećanje hrvatskog rejtinga za stupanj-dva

Hrvatska premija rizika ima strmoglav pad: u zadnja tri mjeseca smanjila se za 60 baznih bodova; tržišta su gotovo proglasila povećanje rejtinga za jedan do dva stupnja, istaknuo je Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Banka na njihovoj konferenciji “Macroeconomic Outlook” na kojoj su predstavili ključne gospodarske pokazatelje za ovu i sljedeću godinu.

Nakon povratka Portugala u investicijsku zonu, Stojić smatra da i mi ispunjavamo sve preduvjete za izlazak iz “junka” kad u petak rejtinška agencija S&P objavi procjenu rejtinga za Hrvatsku.

Reforme treba nastaviti

Portugal ima projekcije rasta za iduće razdoblje oko dva posto, dok će Hrvatska rasti tri posto. Obje zemlje izašle su iz procedure prekomjernog deficita, a nama je usto i javni dug niži od 80 posto BDP-a, dok je Portugalu 130 posto – nabrojio je Stojić. Reforme su u poreznom dijelu, kaže, uglavnom provedene, iako je odgođeno uvođenje poreza na nekretnine. Da bi se rejting nastavio poboljšavati, reforme treba nastaviti.

Nećemo moći znatnije djelovati na cjenovnu stranu kad je konkurentnost u pitanju; poslodavci već sad moraju podizati cijenu rada kako bi zadržali kvalitetan kadar, posebno zbog emigracije, i to najviše u prerađivačkoj industriji, pa čak i u građevini i turizmu.

Ukidanjem parafiskalnih nameta, u kojem smjeru kreće Vlada, efekti bi mogli biti i veći od porezne reforme – istaknuo je makroekonomist. Projekciju rasta BDP-a za ovu i 2018. godinu zadržao je na tri posto, uz obrazloženje da se ovaj put ne bazira samo na domaćoj potražnji nego mu sve više doprinosi izvoz, čiji je udio u BDP-u 15 posto te investicije; zbog pojačanog korištenja fondova EU, rekordne profitabilnosti poduzeća, jačeg investiranja radi konkurentnosti, rekordno povoljnih uvjeta financiranja...

Prednjači IT industrija

I očekivanja za rast u eurozoni bar su 0,5 postotnih bodova veća nego na početku godine, potaknuta domaćom potražnjom, u čemu prednjače IT, prerađivačka i druge industrije te profesionalne usluge. Zbog izbora u Njemačkoj i Italiji rastu i rizici, ponajprije oni vezani uz napuštanje eurozone jer, primjerice, gotovo 40 posto Talijana podržava izlazak iz eura.

I dok se Stojić zalaže za što skoriji ulazak Hrvatske u eurozonu, gost konferencije, bivši glavni ekonomist Deutsche Banka Thomas Mayer smatra da bi trebalo dobro razmisliti o preuzimanju rizika gubitka monetarnog suvereniteta zbog potencijalnih kriza koje su uvijek moguće.

Ulrich Kissing, predsjednik uprave Addiko Groupa, poručio je da budućnost vide u digitalnom bankarstvu i u to sve više ulažu, i to ne samo za građane, nego i za male i srednje tvrtke.