Turci ruše natječaj za koncesiju na Zračnoj luci Zagreb

Natječaj za koncesionara na Zračnoj luci Zagreb mogao bi neslavno završiti obistine li se prijetnje kandidata koji nisu prošli u drugi krug da će tražiti poništenje natječaja jer smatraju da su nepravedno izbačeni.

Zasad je poznato da je u drugi krug natječaja za Pleso ušlo šest kandidata, a da su četiri otpala jer nisu zadovoljili uvjete pretkvalifikacije. U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kriju imena kandidata koji su se kvalificirali u drugi krug, pravdajući se Zakonom o javnoj nabavi koji im, navodno, zabranjuje objavu njihovih imena.

Turci jako zagrizli

No od osoba bliskih jednom od izbačenih kandidata (podaci poznati redakciji) doznajemo da će se žaliti i ići, kako kažu, do kraja kako bi srušili natječaj. Riječ je o jednoj turskoj tvrtki koja je jako zagrizla za koncesiju na zagrebačkom aerodromu. Oni još ne žele javno istupati o cijelom slučaju zbog svojih dioničara i burze, koja tek treba obavijestiti o izbacivanju iz igre za Pleso.

Pri rušenju natječaja oni će se pozvati na podatke i o drugim kandidatima koji bi isto trebali biti izbačeni jer ne udovoljavaju neke osnovne kriterije za kvalifikaciju u drugi krug. A ni jedan od deset kandidata, prema tim podacima, ne udovoljava nekom od tih uvjeta!

U kuloarima se priča da su u drugi krug natječaja sigurno prošli konzorcij indijskog GMR-a i Zračne luke München, zatim američko-kanadski ADC&HAS te konzorcij Zračne luke Zürich i austrijskog Strabaga. Oni su s još tri kandidata pozvani da u drugom krugu natječaja daju svoje konačne financijske ponude za koncesiju na Zračnoj luci Zagreb. Sadržaj tih ponuda i imena kandidata koji su prošli u drugi krug trebali bi biti objavljeni u rujnu.

Državno vlasništvo

No GMR i Zračna luka München ne bi mogli proći u drugi krug ako se striktno primijeni kriterij da budući koncesionar mora biti neovisan financijski i u procesu donošenja odluka o državnim vlastima. Münchenski aerodrom, naime, u vlasništvu je Bavarske, Njemačke i grada Münchena. U vlasničkoj strukturi züriškog aerodroma istoimeni kanton drži 33 posto dionica, a grad Zürich pet posto.

Konzorcij korejske Zračne luke Incheon i turske tvrtke ICTAS ima isti problem, Incheon je u vlasništvu korejske države. Konzorcij French riviera aerodroms i turskog Limaka također nisu neovisni o državi jer je French riviera u vlasništvu francuske države i lokalnih vlasti. Francuska je država većinski vlasnik i tvrtke Aeroporto de Paris koja se s građevinskom tvrtkom Bouygues također natječe za Pleso. Turske tvrtke Tav Airports Holding i Tav Construction, navodno, ne udovoljavaju uvjetima da su lani pozitivno poslovale.

Pogodovanje Amerikancima

Francuski Vinci concessions pak ne udovoljava uvjetima da upravlja aerodromom s najmanje deset milijuna putnika i da ima iskustva u gradnji zračne luke vrijedne najmanje 150 milijuna eura. Njemački Hochtief pak pada na kriteriju da ne smije upravljati zračnom lukom u krugu od 400 kilometara do Zagreba. Ta je tvrtka suvlasnik Zračne luke Budimpešta koja je udaljena 310 kilometara od Zagreba. Hochtief je suvlasnik i Zračne luke Atena, koja se također natječe za Pleso, a koja je pak u većinskom vlasništvu grčke države. Iza ADC&HAS-a, koji ne upravlja ni jednom zračnom lukom koja ima najmanje deset milijuna putnika, stoji hjustonski aerodrom koji je pak u vlasništvu grada Houstona.

Otkako je počeo proces izbora koncesionara za Pleso, sumnja se u pogodovanje američko-kanadskom ADC&HAS-u zbog kojeg su i mijenjani uvjeti natječaja. Kako ADC&HAS ne upravlja ni jednim aerodromom s najmanje deset milijuna putnika, dopušteno mu je da koristi podatke tvrtke majke, a to je Zračna luka Houston.