Turistička sezona bez rekorda

Nepoznanica je toliko da bi i repriza lanjske sezone ove godine bila turistički uspjeh. U nove, zvučne rekorde nitko se u branši više ne bi kladio, a čak i turističke vlasti, kojima u pravilu ne manjka optimizma, planiraju u najboljem slučaju rast od samo nekoliko postotaka prema 2007. Rani Uskrs, Europsko nogometno prvenstvo u lipnju i Olimpijada usred ljeta, tri su krizna momenta na koja ni veće turističke sile nemaju sigurnog odgovora.

– Nema dvojbe da će sve to utjecati na ovogodišnju sezonu. Samo, nije moguće do kraja predvidjeti – na koji način. Jedine su konstante u turizmu danas to da je ponuda veća od potražnje i da se turističko tržište neprestance mijenja. Da bi se ostalo u igri, to se mora pomno pratiti i tražiti rješenje za svaku pojedinu, novu situaciju – kaže Selimir Ognjenović, direktor njemačkog touroperatora specijalizirana za putovanja u Hrvatsku.

Zasad je izvjesno i da se sezona putovanja u Europi 2008., koju predvode i diktiraju Nijemci, počela nazirati nešto ranije nego lani, a pogotovu ranije nego prethodnih godina. Bum last minute bukinga se ispuhao, Europljani su se uvjerili da se na rasprodajama turističkih aranžmana ne profitira uvijek. Drugu godinu zaredom europski putnici masovnije usvajaju novi običaj – bolje rečeno polako se okreću negdašnjim navikama – i ponovno ranije bukiraju putovanja. Trend je potpomognut.

Turistički domaćini, uključujući hrvatske, popustima potiču tzv. first minute buking. Oni, kako doznajemo, za odmor u Hrvatskoj obično iznose deset posto, a za Tursku, recimo, idu i do 30 posto. To je zasigurno imalo utjecaja da osam od deset posjetitelja velikog turističkog sajma u Sttutgartu, kako je pokazala anketa, odgovori kako će godišnji odmor bukirati najkasnije do 31. ožujka.

Vijest je  dobra, ali, iako dolazi iz ponajvećeg emitivnog tržišta s oko 30 milijuna putnika godišnje u inozemstvo, nije jamstvo za ishod sezone 2008. To više što se nad njom, kad je Hrvatska u pitanju, nadvija i neugodna sjena Kosova. Ne zna se koliko će dugo ono ostati uznemirujuća medijska tema, a pogotovu hoće li biti daljnjih zaoštravanja i incidenata. U svakom slučaju, proglašenje neovisnosti za turizam nije palo u dobro vrijeme. U idućih desetak tjedana većina izabire kamo će na odmor, a to je razdoblje i kad veliki organizatori putovanja definiraju i iduću poslovnu godinu.

Za zemlju domaćina, pak, nije dobro da su tada u optjecaju mogući nadolazeći problemi i neizvjesnost, jer će posrednici putovanja sve učiniti da si smanje potencijalni rizik. Hrvatska strana, pak, nema ni snagu, a ni strategiju da dio tog rizika preuzme na svoja pleća, tako da se sada može samo nadati kako se kosovski razvoj neće komplicirati. Barem dok ne stigne pozivnica za NATO, što je već u drugim zemljama i situacijama na osjećaj sigurnosti i putovanja djelovalo vrlo umirujuće.

– To je jedini i pravi odgovor za neizvjesnost koja u turizmu vlada oko Kosova – ocjenjuje Marko Vojković, predsjednik uprave Grupacije adriatica.net. – Sama Olimpijada bit će manji problem. Klijentela koja će putovati u Kinu ionako ne dolazi na ljetovanje u Hrvatsku. Najviše gostiju prijeti oduzeti Prvenstvo u nogometu. Nijemci i Talijani su nam najbrojniji gosti, a upravo oni su ponajviše nogometno orijentirani. Osim toga, na prvenstvu bi mogli daleko dogurati. Sami domaćini, Austrijanci, nisu toliki zaljubljenici u nogomet, pa bi neki čak od te nogometne gungule možda mogli poželjeti i negdje malo pobjeći – kaže Vojković.



Kako bilo, turističke brige u 2008. ne staju niti sa spomenutim velikim sportskim događajima, ranim Uskrsom ili Kosovom. Dubrovački hotelijer Goran Štrok, koji ukupno očekuje pad broja gostiju, ali ne i u tvrtkama koje postave ispravnu poslovnu strategiju, kaže kako su problemi širih razmjera.

– Ova će godina biti iznimno teška, i to prije svega zbog velike financijske krize u Americi, koja se prelila i u Europu. Pad vrijednosti nekretnina u Hrvatskoj će usporiti rast investicija. Nepovoljnim svjetskim turističkim trendovima, uz ova dva sportska događaja, treba dodati i rani Uskrs. Turizam je posebno osjetljiva grana i Vlada i mjerodavno ministarstvo trebali bi umanjiti rizike te osigurati bolji poslovni okvir. Država je dosad vrlo malo napravila kako bi turizam postao konkurentan. Podrška je uglavnom deklarativna.

Recimo, PDV je kod nas viši nego kod konkurenata i udruga hotelijera traži smanjenje stope sa 10 na šest posto, čime bi se djelomično mogle ublažiti posljedice globalne krize. Hrvatska nema ni kvalitetnu viziju razvoja turizma za sljedeća desetljeća, a boljem odnosu prema turizmu i hotelijerima svakako neće pridonijeti ni skromna proračunska sredstava za novoosnovano Ministarstvo turizma – stav je G. Štroka, koji smatra da je plan o povećanju broja gostiju za dva, tri posto realan, “a možda čak i optimističan”.

Nisu rijetki koji ne samo tih dva, tri posto nego i lanjske, te preklanjske turističke pluseve dovode u pitanje. Mnogi će u struci reći kako se iza rekorda i sjajnih brojki  u turizmu već dvije godine potiho valjaju veliki problemi. Recimo, hotelijeri tako ističu da su im poslovni uvjeti pogoršani, a profitabilnost nikakva.

Nedavno su podastrli podatak prema kojemu je ukidanje nultog PDV-a na organizirane goste iz inozemstva i uvođenje stope od deset posto u četrdesetak analiziranih poduzeća odnijelo dodatnih čak 45 milijuna kuna; manje u Istri, a znatno više u Dalmaciji koja je ovisnija o organiziranim turističkim grupama.

Promijenjeni režim PDV-a tiče se, naravno, svih u turizmu, a među najglasnijim kritičarima su agencije čiji su izleti ostali na udaru stope od 22 posto. Dok se s jedne strane tako sapleću noge proširenju toga dijela turističke ponude, s druge se priželjkuje i preporučuje obogaćivanje svih sadržaja za goste. To je samo jedna od kontradikcija s kojima se hrvatski turizam mora nositi. Ima li onda mjesta čuđenju što u branši svi ne vjeruju da su lani i preklani rušeni stvarni turistički rekordi.

– Godišnji rast od desetak posto na domaćem tržištu ili u Sloveniji nije vjerojatan i on se može objasniti promijenjenim sustavom oporezivanja u privatnom smještaju, prelaskom na paušal, a nikako stvarnim rastom. Ili podaci o broju francuskih i japanskih gostiju. Veliki plusevi u proteklom su razdoblju proizlazili isključivo iz činjenice da su to gosti koji imaju naviku mijenjati boravište, pa bi svaki gost ostao zabilježen barem kao dvojica.

U našoj evidenciji o broju gostiju puno je nelogičnosti. Skrila je, recimo, i da iz Njemačke imamo pad i broja turista, a ne samo noćenja – tvrdi Vojković, prema kojemu turizam zapravo stagnira već treću godinu.

Očito je da  ni 2008. neće biti godina velikog preokreta i novog  turističkog uzleta. S državne razine zasad, naime, nema vijesti koje bi najavile suprotno.