U prvoj je polovici godine 20 banaka koje posluju na hrvatskom tržištu zaradilo 3,8 milijardi kuna prije oporezivanja. Prije deset godina 32 banke koje su tada poslovale zaradile su 2,8 milijardi – milijardu manje. Povijesno najnižim kamatnim stopama na kredite doskočile su još ekstenzivnijim spuštanjem kamata na depozite, bilancu iz krize i posljedice toksičnih CHF kredita očistile su masivnom prodajom portfelja agencijama za naplatu potraživanja, rezale troškove, otpuštale... riječju – maksimizirale su profit za svoje dioničare, bazirane mahom izvan Hrvatske.
Croba 20 milijuna u minusu
Tržište se konsolidira: banaka je sve manje, zarađuju sve više. Okrupnjavanje potiče i regulator koji nikad nije “gladio” male banke: tipičan primjer su linearne mjere u vrijeme kreditne ekspanzije kad je godišnji limit rasta od 12 posto gotovo pokosio male, a i regulatorni trošak njima je puno teže podnošljiv. HNB već dva desetljeća nije izdao nijednu novu licencu, a dio procesa okrupnjavanja je i pripajanje stambenih štedionica bankama.
– Na malom tržištu kao što je hrvatsko, banaka je previše. Dvije su grupe: jedna jako kapitalizirana, s manje loših kredita i druga na granici s kapitalom, s više loših kredita. Ne vidim racionalnih razloga da ne bude spajanja ili izlaska s tržišta – izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić prije dvije godine na EBRD-ovoj skupštini na Cipru.
No, ono što je za regulatora lakše, ne znači da je i za klijente bolje: sigurno je jednostavnije nadzirati manje većih sustava, nego više malih, no smanjenje broja tržišnih igrača uvijek nosi i opasnost od monopolizacije i kartelskih dogovora, uz pad kvalitete servisa i manje diverzificirane “boutique” ponude.
Najveće banke, Zagrebačka i Privredna, odnijele su ukupno 2,2 milijarde kuna od 3,8 u prvoj polovici ove godine. Preostalih 18 banaka 1,6 milijardi kuna. Prema nerevidiranim podacima HNB-a, dobit bankarskog sustava veća je deset posto nego u istom razdoblju lani kad su zaradile 348 milijuna kuna manje. U minusu su dvije: uz varaždinsku J&T banku češkog vlasnika, koja je u gubitku 2,4 milijuna kuna, državna je Croatia banka udvostručila lanjski minus: s 10 milijuna kuna ove je godine skočila na 20 milijuna. Iako se povremeno spominje njezino pripajanje HPB-u dosad se to nije dogodilo; njome se ne bave ni vlasnici niti je spominje regulator koji se, doduše, znao intenzivno pozabaviti i manjima od nje iako nisu bile sistemski rizik.
Najveću je dobit ostvarila Zaba, impresivnih 1,3 milijarde kuna, skoro 30 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je PBZ povećao zaradu 15 posto, na 851 milijun kuna. Dobit je nakon pripajanja Splitske banke utrostručio OTP, s lanjskih 151,4 na 417,8 milijuna kuna.
Pad dobiti Erste i RBA
Veći pad dobiti među najvećim bankama ima samo Erste, sa 622,1 na 403,2 milijuna kuna; RBA je s 331 pao na 304 milijuna, dok ju je Addiko povećao sa 142 na 157 milijuna, a državni HPB sa 115 na 153 milijuna kuna. Lani su banke zaradile ukupno 5,6 milijardi kuna, od čega se 60 posto odnosi na dvije najveće, PBZ i Zabu s ukupno 3,6 milijardi kuna, a veću su bruto dobit u prošlom desetljeću imale samo 2016. – 6,2 milijarde. U 2017. dobit im je iznosila 3,9 milijardi, a godinu ranije imale su impresivnih 4,9 milijardi kuna.
Prošlogodišnji je devetomjesečni rezultat bio najbolji ikad otkad banke posluju u Hrvatskoj – udvostručile su dobit na 5,24 milijarde kuna. Po svim pokazateljima, i ova bi godina mogla biti rekordna.
Pogledajte video
koliko nas kosta ovaj drug guverner, zamjenik i cak sedam viceguvernera.......niko od vas novinara da ga priupita sto to tocno rade tih sedam viceguvernera.......ili su izmisljena radna mjesta kao i u vecini institucija na drzavnoj kopanji....