Spremnost na uštede, reforme te, u konačnici, i brzina pregovora s EU bit će temeljni čimbenici koji će utjecati na cijenu zaduživanja države na stranom tržištu. O tome treba razmišljati što prije, jer je prvo dospijeće duga euroobveznica od 500 milijuna eura već u veljači. A država će, kao i dosad, stare dugove vratiti novim zaduživanjem.
Valutni rizik
U 2010. na naplatu dolazi 2,150 milijardi eura duga. Sredinom godine Vlada se odlučila zadužiti na američkom tržištu gdje investitori lakše prihvaćaju rizičnije ulaganje, pa nije isključeno da se donese ponovna odluka o plasmanu obveznica na tom tržištu. Jedini je problem zaduživanja u dolaru valutni rizik, a koliko će dolar biti volatilan i hoće li ojačati, teorije analitičara su različite.
Popuste li središnje banke u vođenju ekspanzivne monetarne politike, odnosno ako povuku likvidnost, doći će i do volatilnosti. Takvo što najavljuje se sredinom godine, kada bi FED i ECB mogli povećati referentne kamatne stope – kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB-a. Veća kamata utjecat će i na nas, na veću cijenu zaduživanja. U svakom slučaju fiskalna prilagodba, tvrdi Stojić, bit će najvažniji faktor povoljnosti zaduživanja.
Efekt pada potrošnje
Najviše dugova na naplatu dolazi u početku godine, kada je najslabije punjenje poreznih prihoda. U proračunu su dane oprezne prognoze, prije svega za porez na dobit i dohodak. Očekuje se bolji priliv od PDV-a. No, s obzirom na očekivani pad osobne potrošnje, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, sumnja u takve prognoze.
Efekt potrošnje mogao bi se odraziti i na niže trošarine. Zbog toga bi, smatra, Vlada mogla odustati od ukidanja tzv. kriznog poreza sredinom godine, posebice jer se tijekom ljeta povećava broj zaposlenih, pa bi i prihodi od tog poreza mogli biti veći.
“Harač, harač, rajo, treba!“ “Hljeba, hljeba, gospodaru! Ne vidjesmo davno hljeba!“