U 2012. g. Ingra ulazi financijski stabilna, fokus na složenije projekte

Krizu u građevinskom sektoru osjetila je posljednjih godina i Ingra, no njezino dugogodišnje usmjerenje na strana tržišta i restrukturiranje uspjelo je stabilizirati poslovanje, a ulazak u sljedeću godinu očekuje s financijskom stabilnošću. U prvoj fazi dio problema je riješen pretvaranjem potraživanja vjerovnika u udjel u Ingri, a u sljedećoj ići će se na klasičnu dokapitalizaciju. O oporavku i novim poslovima govori Željko Perić, član uprave Ingre zadužen za strategiju i restrukturiranje, čija je savjetnička tvrtka Caper na zahtjev NO-a Ingre ugovorila projekt restrukturiranja s Ingrom. Inače, Perić je od 1984. do 1990. godine bio zaposlen u Ingri te je, kaže, i to značajno utjecalo na njegov pristanak jer takve ponude iz drugih kompanija nije prihvaćao.

U posljednje vrijeme dionica Ingre bilježi oporavak. Je li razlog tome dobivanje novog posla, navodno u Alžiru, ili i neke druge aktivnosti? 

Ovaj oporavak vrijednosti možemo jednim dijelom pripisati dobivanju velikog ugovora u inozemstvu, a drugim dijelom pozitivnim pomacima i promjenama u kompaniji.

Prošle godine bila je najavljena ponovna dokapitalizacija. Postoji li već računica za koliko bi to bilo i o čemu ovisi donošenje te odluke?  

Nova dokapitalizacija u visini od 135 milijuna kuna odobrena je na skupštini dioničara u prosincu prošle godine. Provest ćemo je kad procijenimo da je najbolji trenutak, vjerojatno nakon što završimo ovu fazu financijskog restrukturiranja i dobro pripremimo neke od budućih projekata.

U kojoj je fazi proces restrukturiranja te koliko ste zadovoljni postignutim otkad ste u upravi? 

Kad sam preuzeo mjesto člana uprave, suočio sam se s iznimno složenom situacijom. Shvatio sam da je riječ o velikom izazovu koji će zahtijevati puno više od financijskog restrukturiranja. Svoje sam aktivnosti ponajprije usmjerio na stabiliziranje financijske situacije, ali i na kadrovsko jačanje, izgradnju internih procedura i realizaciju nove strategije. Troškovno restrukturiranje uglavnom je završeno, a projekt financijskog restrukturiranja bit će završen najvjerojatnije do kraja srpnja. 

Što je napravljeno financijskim restrukturiranjem?

Ingra na dugi rok nema problema sa servisiranjem svojih obveza. Bit refinanciranja jest da uskladimo ročnost dospijeća obveza s priljevom gotovine na dulji rok. Tako ćemo refinancirati naše obveze, a ostavit ćemo i u rezervi nekoliko desetaka milijuna kuna kao potencijalni ulog za neke nove projekte za koje nakon pomne analize procijenimo da su isplativi.

Što nakon toga?

Nakon financijske stabilizacije do kraja godine planiramo završiti kadrovsko ekipiranje, novu strategiju i novu organizaciju. U 2012. godinu trebali bismo ući financijski stabilni i s puno većim kadrovskim i organizacijskim potencijalom. Za sada sam zadovoljan reakcijom sredine na promjene koje uvodimo, ali trebat će još puno truda i pameti za dovršenje korjenitih promjena. Trebat će također i još malo strpljenja vjerovnika i podrške banaka.  

Vi ste u prvoj fazi riješili problem zamjenom dugova po dužničkim vrijednosnim papirima u dionice. Koliko swap smatrate dobrim načinom rješavanja problema?

Swap je dobar način jačanja bilance tvrtke. Umjesto da pribavimo gotovinu i njome podmirimo obveze, mi smo s vjerovnicima dogovorili da svoj dio potraživanja prenesu iz kategorije potraživanja, odnosno duga, u kapital. Vjerovnici koji su donijeli tu odluku pokazali su povjerenje da će Ingrina budućnost biti bolja i da im se to isplati. 

Još prošle godine Hanfa je bila nesigurna u vezi s davanjem odobrenja za swap dužničkih vrijednosnih papira za dionice. U vašem slučaju uspješno je obavljen. Koliko je to stabiliziralo poslovanje?

Swap dijela obveza u kapital nije sporan. Hanfa se, u skladu sa svojim ovlastima, željela uvjeriti da je određena kategorija vjerovnika na transparentan način pristupila swapu. Ovaj swap u iznosu od 120 milijuna kuna dobar je potez koji je poboljšao strukturu bilance i donekle smanjio pritisak na servisiranje kratkoročnih obveza. Međutim, sljedeća dokapitalizacija neće se obaviti swapom, već svježim novcem koji će poslužiti za daljnje jačanje bilance i realizaciju novih projekata.

Kakva bi bila situacija da to niste napravili?

Da se nije išlo u swap, imali bismo 120 milijuna kuna većih obveza i morali bismo u program financijskog restrukturiranja uključiti i taj iznos, odnosno trebali bismo doći do gotovine kako bismo servisirali ovaj dug. Što se tiče brzine oporavka, on bi se odvijao jednako brzo, ali bi naša bilanca bila lošija.

Kakva su očekivanja poslovnih rezultata do kraja godine? 

Najavili smo da će prihodi biti na razini prošle godine jer novi poslovi s ozbiljnom realizacijom kreću tek potkraj godine, ali će zato operativni gubitak biti znatno niži nego lani. U prvom tromjesečju ove godine vide se prvi znakovi oporavka. Prihodi su gotovo 30% veći, a operativni gubitak bio je za četvrtinu manji nego lani, pa možemo s velikom dozom sigurnosti potvrditi najave rezultata za ovu godinu. 

Usmjerujete se na međunarodna tržišta. Koji su još otvoreni projekti ? 

Ingrine ključne kompetencije proizlaze iz pet desetljeća ugovaranja i izvođenja kompleksnih radova u inozemstvu pa ćemo i težište više staviti na ciljana inozemna tržišta. Osim uže regije, na tržištima Alžira, Bliskog istoka i Rusije Ingrin brend i reference toliko su jaki da na njima moramo puno aktivnije i agresivnije tražiti svoje prilike. U zadnja dva mjeseca na tim su tržištima ugovorena dva posla ukupne vrijednosti iznad 60 milijuna eura. Ingra sebi mora postaviti cilj da za hrvatske građevinare, montažere i opremaše postane ono što je nekada bila u bivšoj Jugoslaviji – moćna inženjering-organizacija vrhunskih eksperata čija će specifična znanja u ugovaranju i realizaciji složenih investicijskih projekata u inozemstvu predstavljati pravu dodanu vrijednost. 

Najavljivani su i neki poslovi u Rusiji...

Što se Rusije tiče, potpisali smo ugovore o suradnji s dvjema ruskim tvrtkama u područjima energetike i industrije. Vjerujemo da će nam ti ugovori otvoriti mogućnost za sklapanje novih poslova. Tržište Rusije jedno je od onih na koja ćemo se puno više usmjeriti.  

Koje ste važnije projekte u zemlji planirali i postoji li plan ulaska u neki novi segment poslovanja? 

Ingrine aktivnosti u zemlji bit će usmjerene na realizaciju složenih investicijskih projekata za druge investitore, a očekujemo ih posebno u energetici te u realizaciji vlastitih projekata s težištem na obnovljivim izvorima energije. Naša strategija bit će više usmjerena na kompleksnije projekte u zemlji i inozemstvu. Na primjer, ne vidimo poslovni interes da sudjelujemo u izgradnji stanova u Hrvatskoj jer je konkurencija velika i često nelojalna.