I poduzetnici, prema iskustvu u radu na terenu, i analitičari iz bankarskog sektora, koji zaključ- ke vuku iz makroekonomskih pokazatelja, uvjereni su da će u 2016. doći do stabilnog rasta. Nakon dugog razdoblja razduživanja čini se da će u tekućoj godini početi novi ciklus investicija i građana i tvrtki. Banke najavljuju zaokret prema financiranju poduzetnič- kih projekata iako posljednjih godina nisu bile oslonac poduzetnicima, već im je lakše bilo financirati državu. S obzirom na to da je i Vlada najavila bolju poduzetnič- ku klimu, velik broj poduzetnika ohrabren je u pokretanju novih investicija. Poduzetnici nam kažu da ih banke zovu i nude kredite po puno povoljnijim uvjetima nego za vrijeme krize, HBOR navodno ima i do sedam milijardi kuna na raspolaganju za izvoznike i nove investicije, a uključio se i HNB, koji je za poduzetnike oslobodio tri milijarde kuna.
Ulaganje u modernizaciju
Uz takvu potporu poduzetnici su spremni na ulaganja, pa u anketi Privrednog vjesnika njih 44 posto očekuje da će se dogoditi pozitivan pomak kod uvjeta za investiranje i poslovanje. – Ove godine u razgovoru s bankama vidimo velik interes za financiranje, odnosno kažu da će se više posvetiti financiranju projekata u poduzetništvu – kaže nam čelnik DIV grupacije Tomislav Debeljak. Potvrđuje to i Ilija Tokić iz tvrtke Tokić i najavljuje novu investiciju od 10 milijuna eura. No svi su složni da im je potrebno veće ohrabrenje države koja neće kočiti projekte, a koji su nužni za nastavak gospodarskog rasta. Iako su poduzetnici i prošlu godinu ocijenili dvojkom, ipak veći optimizam pokazuju za ovu godinu. Osim većih investicija, više od polovice njih u anketi očekuje da će gospodarski rast u ovoj godini biti malo veći. Zato ih većina drži da će lakše prebroditi posljedice krize, a to će postići povećanjem plasmana, a uz izvoz, nadaju se i većim prihodima i neto dobiti. Optimistično se nakon godina štednje i rezanja troškova, ponajprije na radnicima i njihovim pla- ćama, najavljuju investicije prije svega u modernizaciju kapaciteta i obrazovanje te istraživanja i razvoj.
Presudno smanjiti deficit
Analitičari RBA konzervativni su u procjeni rasta BDP-a u tri godine pa su za 2016. najavili blagi rast od jedan do dva posto BDP-a s jedva primjetnim padom nezaposlenosti. Brojke s terena govore druga- čije jer je više od trećine poduzetnika najavilo nova zapošljavanja te ukupno veći broj zaposlenika. Ono što ostaje kao stalni problem jesu državni deficit i javni dug koji već dugo vremena podiže cijenu zaduženja tvrtkama pa tako smanjuje konkurentnost hrvatskog proizvoda i isplativost investicija. U RBA kažu da će javni dug iznositi 345 mlrd. kuna u 2018., a da se crna prognoza ne bi ostvarila, ministar financija morat će ispuniti obećanje o znatno nižem deficitu od očekivanih 4%. •
Zelio bih vjerovati, nazalost uvijek je to "ALI".