Izuzev Austrije, na tradicionalno najvećim tržištima Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, BiH, Srbiji te u Mađarskoj, Francuskoj, SAD-u i Belgiji, koji čine naš TOP-10, hrvatski izvoznici zasad ostvaruju rast prodaje.
Državni zavod za statistiku objavio je preciznije podatke za prvih pet mjeseci, u kojima je ukupan porast izvoza bio 8 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, popeo se na 6,19 milijardi eura.
Najizrazitiji skok od 25 posto ostvaren je u susjednoj BiH, s kojom je lani na razini cijele godine zabilježena stagnacija izvoza. Do lipnja ove godine je iz Hrvatske tamo izvezeno 683 milijuna eura, odnosno 126 milijuna više.
Zastoj u Austriji
Robna razmjena s Austrijom, pak, lani je doživjela svoj vrhunac s ostvarenih 937 milijuna eura, no prvi dio godine nam izvoz zastajkuje, slabiji je za 8 posto. Negativan je za sada trend i na nekim novim tržištima na kojima se proteklih godina bilježi značajan iskorak naših gospodarstvenika, poput Kine. Zasad izvoz slabi za oko 6 posto, a još veći pad je na korejskom tržištu, na kojemu su lani kao glavni proizvod iz Hrvatske stizali aparati za mehanoterapiju, no ove godine prodaja posustaje, manja je za 64 posto.
Na tržištu SAD-a zasad se popravlja lanjski znatan izvozni pad, koji se povezivao uglavnom s prodajom oružja karlovačkog proizvođača. Zasad je taj oporavak na razini od 47 posto. Naspram lanjskog rezultata osjetno je slabiji izvoz u Alžir, gdje je glavni izvozni artikl zamrznuta riba, dok se bilježi povratak na egipatskom tržištu, gdje je gotovo jedini proizvod lani bio drvo.
Gledaju li se podaci za pojedine industrije, u odnosu na lani pad izvoza od važnijih djelatnosti bilježe proizvodnja naftnih proizvoda (gotovo 8 posto), kože (2 posto) te namještaja (9 posto).
Zanimljivo je i dok pada izvoz finalnog proizvoda, prodaja drveta u manjoj fazi obrade nastavlja rasti, u prvom dijelu godine stopom od 7 posto, pri čemu valja imati na umu da još uvijek u apsolutnim brojkama prodaja sirovine ima višestruko veći iznos.
Zastao je zasad i lanjski izvozni podbačaj farmaceutske industrije, rezultat tvrtki iz ove važne proizvodnje poboljšan je za 10 posto.
Brodogradnja u plusu
Ukupno prerađivačka industrija izvozi ove godine više za 8 posto, odnosno nešto više od 400 milijuna kuna, a u odnosu na statističke brojke iz prethodnog mjeseca vidljiv je i pomak u najpogođenijoj proizvodnji brodogradnji.
U svibnju je evidentiran izvozni posao u ukupnom iznosu od 70 milijuna eura koji je vidno popravio sliku iz prethodnog dijela godine u kojoj je bilježen negativan rezultat i negativan trend, pa je čak na godišnjoj razini zasad statistički ova osakaćena proizvodnja u kojoj su zamrla s poslovanjem dva velika škvera, brodogradnja ipak u izvoznom plusu.
Rezultat je, naime, bolji za 23 posto u odnosu na lanjskih pet mjeseci i uz ostvarenu prodaju od ukupno 159 milijuna eura.