Savjet Hrvatske narodne banke je na danas održanoj sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Borisa Vujčića, razmotrio najnovije gospodarske i novčane pokazatelje te je objavio priopćenje iz kojega se može iščitati prvi optimistični izvještaj centralne banke o stanju u gospodarstvu.
Prva procjena godišnje stope promjene realnog BDP-a za drugo tromjesečje 2013. godine koju je objavio DZS (-0,7%) i sezonska prilagodba HNB-a pokazuju da je u drugom tromjesečju ostvaren vrlo blagi gospodarski rast u odnosu na prva tri mjeseca. Takva kretanja prvenstveno su odraz rasta izvoza roba i usluga, pri čemu se ističu izvoz brodova, turističkih usluga te prehrambenih proizvoda na tržište Cefte (iz kojeg je Hrvatska istupila ulaskom u Europsku uniju), čime se nastojala ublažiti primjena carinskih ograničenja uvedenih početkom srpnja. U istom je razdoblju ostvareno i snažno jednokratno povećanje uvoza, uglavnom zbog promjene trošarina i uvjeta međunarodne trgovine po ulasku Hrvatske u Uniju.
Raspoloživi visokofrekventni pokazatelji upućuju da bi vrlo blagi rast mogao biti ostvaren i u trećem tromjesečju. Inflatorni pritisci u domaćem gospodarstvu i nadalje su prigušeni. U srpnju su se potrošačke cijene smanjile za 0,6% u odnosu na prethodni mjesec, čemu su najviše pridonijeli sezonski pad cijena odjeće i obuće te cijena povrća i voća. Pad potrošačkih cijena u srpnju ublažilo je poskupljenje duhana zbog povećanja trošarina. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza nastavljena je ekspanzivna orijentacija monetarne politike kojom se održava visoka likvidnost domaćeg bankarskog sustava, pa su se prekonoćne kamatne stope zadržale na niskoj razini.
Na međunarodnome planu povećana je nesklonost prema riziku, što je rezultiralo porastom premije za rizik za većinu europskih rastućih tržišta (najveći porast premije zabilježile su Madžarska i Hrvatska). Troškovi financiranja većine banaka majki najvećih domaćih banaka također su blago porasli. Plasmani kreditnih institucija (isključujući središnju državu) stagnirali su na godišnjoj razini, pri čemu su plasmani poduzećima ostvarili blagi rast, dok se kod stanovništva nastavio trend razduživanja. Plasmani državi nastavili su se povećavati. Snažan pad dobiti banaka zabilježen prošle i u prvoj polovini ove godine je prije svega posljedica pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja banaka odnosno rasta neprihodujućih kredita te nastavka niske razine kreditne aktivnosti. Prihodi konsolidirane središnje države su u prvih šest mjeseci smanjeni za 1,1% na godišnjoj razini, dok su rashodi konsolidirane središnje države (gotovinsko načelo) bili za 7,9% viši u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pa je ukupni fiskalni manjak u tom razdoblju gotovo dosegnuo planirani iznos za cijelu 2013. Snažan porast rashoda najvećim je dijelom posljedica plaćanja dugova u zdravstvu te ranije isplate subvencija poljoprivrednicima.