U drvnoj industriji već 6500 otkaza, još gore na proljeće

Za razliku od zapadnoeuropskih tržišta poput Njemačke ili Italije, koja već bilježe blagi oporavak, hrvatskoj se drvnoj industriji i dalje loše piše. U posljednjih godinu dana bez posla je ostalo čak 6500 radnika, oko 22 posto ukupno zaposlenih u toj djelatnosti.

Još će ih 2000, procjenjuje se, posao izgubiti do kraja godine, a najdublja se kriza, zbog zamrle domaće stanogradnje i drugih građevinskih radova, očekuje na proljeće, kada bi zbog pada prodaje piljene građe, osobito bukovih trupaca koji u drvopreradi čine 36 posto, te dugova drvoprerađivača moglo biti nesagledivih posljedica i za Hrvatske šume.

Još u suficitu
– Trenutačno se grade samo šoping-centri, koji od drvne industrije ne trebaju ništa. I dok se spašavaju trgovci poput Peveca kako ne bi otpustio 3000 radnika, a drži više od 70 posto kineske robe, nitko se ne pita koliko ih je drvna industrija već otpustila i koliko će još – kaže Zdravko Požgaj, predsjednik uprave Požgaj grupe.

Riječ je, naime, o industriji koja je lani ostvarila gotovo milijardu dolara izvoza i ima najveći potencijal rasta jer ima visoki neto-efekt – potpuno domaću sirovinu i pamet, a finalni proizvod poput namještaja ima sedam puta veću dodanu vrijednost od sirovog trupca.

Iako je u drugom tromjesečju pad izvoza iznosio 33 posto, nešto manje nego u prvom, vanjskotrgovinska bilanca u tom je sektoru i dalje u neznatnom suficitu od 70-ak milijuna dolara. No, samo na tečajnim razlikama izvozno orijentirani drvoprerađivači na godinu gube oko 400 milijuna kuna, dok državna potpora u ovoj godini drvoprerađivačima iznosi svega 60-ak milijuna.

Dodatnu pomutnju na inozemnom tržištu stvaraju Poljaci koji su devalvacijom zlota i do 40-ak posto postali i te kako opasna konkurencija, dok je na domaćem tržištu samo prodaja namještaja pala čak 43 posto.

Struja skuplja 35 %
Traženja da im Hrvatske šume snize previsoke cijene sirovine, a HEP struje, koja je u odnosu na lani skuplja 35 posto, zasad su uzaludna. Budući da se narudžbe i dalje smanjuju, teško da će itko od njih u nove investicije, a dodatno su opterećeni i kriznim porezom i povećanjem stope PDV-a, pa se s krizom sve teže nose i dosad najuspješniji poput TVIN-a, Spin Valisa ili Finvesta.

Pesimistični zbog činjenice da Vlada ne čini ništa kako bi im pomogla, iako su bazirani na prirodnom nacionalnom bogatstvu, ni Ivan Slamić ni Šime Svetin – čelnici Tvina i DIN Novoselca – nisu htjeli ništa dodatno komentirati. Nagađa se kako bi samo Tvin, koji je dosad većinu prihoda ostvarivao izvozom za švedsku Ikeu, do kraja godine mogao otpustiti 400 radnika.