Otpuštanje 250 radnika, upitna isplata plaća za 1450 radnika, gubitak od 80-ak milijuna kuna u ovoj godini, neiskorišteni kapaciteti nove tvornice u koju je uloženo oko 700 milijuna kuna – problemi su s kojim se suočava Tvornica željezničkih vozila Gredelj, kojoj prijeti opasnost da postane zagrebački Obrovac. Investicija u koju su ulupani milijuni, a koja je na kraju propala.
TŽV Gredelj je tvrtka iz sastava HŽ Holdinga, u kojem se već neko vrijeme raspravlja kako izvući tvrtku iz dubioza u koje je upala ponajprije zbog nedostatka narudžbi od samog HŽ-a.
Prihodi od HŽ-a
Moderni pogoni Gredelja na zagrebačkom Vukomercu trebali su većinu prihoda tvrtki donositi od posla s inozemstvom, dok bi poslovi od matične tvrtke činili od 30 do 40 posto ukupnih prihoda.
No svjetska kriza omela je Gredelj u tim planovima, poslovi s inozemstvom nisu bili tako obilni, a s druge strane presušile su narudžbe i iz samog HŽ-a.
Obećanja o poslovima
Tako se na nedavnoj sjednici uprave HŽ Holdinga, posvećenoj poslovanju Gredelja, predsjednik uprave te tvrtke Ivan Tolić požalio da je prije HŽ godišnje ugovarao poslove s Gredeljom od oko 450 milijuna kuna, lani je vrijednost pala na 310 milijuna kuna, a ove godine ti su poslovi vrijedni samo 114 milijuna kuna.
Tolić je upozorio i da nisu na tržištu mogli u tako kratkom vremenu nadomjestiti poslove koje nisu dobili od HŽ-a. Napomenuo je i da je broj zaposlenih smanjen za 180, a planira se nova sistematizacija prema kojoj će još 250 radnika ostati bez posla.
Na toj sjednici predsjednik uprave HŽ Putničkog prijevoza Renato Humić objasnio je da su se rezultati poslovanje te tvrtke odrazili i na Gredelj jer Putnički prijevoz zbog nerentabilnih linija, kojih je 164, ima gubitak od 90 milijuna kuna pa ne može naručivati nove vagone od Gredelja.
Predsjednik uprave HŽ Holdinga Zlatko Rogožar tad je postavio pitanje isplate plaća u Gredelju za sljedeći mjesec.
Plaće bi doista mogle biti upitne u Gredelju za koji mjesec, točnije poslije Nove godine, doznajemo od dobro upućenih izvora, kad presuše zalihe tvrtke.
Veliki problem u toj tvrtki je 1450 zaposlenih, za čije plaće treba osigurati mjesečno 15,7 milijuna kuna, jer kažu dobro upućeni, u HŽ-u su im tijekom cijele godine obećavali nove narudžbe, no njih nije bilo. Da su u Gredelju znali da neće biti narudžbi, u sistematizaciju i smanjenje broja radnika krenuli bi ranije.
A narudžbi od HŽ-a, po svemu sudeći, neće ni biti. Broj radnika ostao je isti i sad nema dovoljno posla, a upitna je i isplata njihovih plaća.
Prst uperen u Vladu
Dobri poznavatelji prilika u HŽ-u sumnjaju da se Gredelj čak želi namjereno dovesti na rub propasti kako bi ga se onda za sitan novac nekome, kome je to obećano, prepustilo sa svojim modernim pogonima.
No s druge strane, iz krugova oko uprave HŽ Holdinga žale se na nemogućnost dobivanja kredita za investicije, a tu pak prozivaju Vladu koja izdavanje državnih jamstava za kredit Europske banke za obnovu i razvitak uvjetuje kreditom za pelješki most. I tu se krug zatvara. Investicija nema, a Gredelj polako propada. Na to su nedavno upozorili i sindikati koji djeluju u Gredelju.
Predsjednik uprave Gredelja Ivan Tolić nije bio raspoložen za priču o stanju u tvrtki koju vodi. Samo nam je poručio da se radi na rješavanju problema.
Gamad nas je odlučila uništavati ama baš do zadnje sekunde. Umjesto da su otišli s vlasti dok je bilo vrijeme i pružili šansu opoziciji da izvuče zemlje iz krize uz puno manje posljedice i par desetaka tisuća izgubljenih radnih mjesta manje, \"domoljubi\" su izabrali potpuno uništenje vlastitog naroda.