Neracionalna potrošnja novca poreznih obveznika već godinama je percipirana kao jedan od ključnih problema u hrvatskom društvu, no sudeći prema nedavno provedenom istraživanju globalne konzultantske kuće A. T. Kearney, isti problemi muče i države Europske unije. Riječ je o analizi koju je proveo globalni tim stručnjaka za javni sektor, na čelu s Brankom Žibretom, partnerom i voditeljem tima za javni sektor za Europu, Bliski istok i Afriku.
Prema njihovim otkrićima, optimiranjem nabave i poslovnih procesa države članice Europske unije mogle bi uštedjeti između 167 milijardi i 275 milijardi eura. Riječ je o golemim uštedama koje bi možda mogle biti dovoljne i za pokrivanje trenutačno velikih proračunskih deficita koje većina država članica Europske unije ima.
Primjenjivo i na Hrvatsku
Predložene mjere ponajprije se odnose na centralizaciju nabave, koja omogućuje okrupnjavanje nabavljenih količina te stoga nižu pojedinačnu cijenu nabave. Kada bi vlade svake od 27 zemalja članica EU centralizirale nabavu u svojoj zemlji, mogle bi se ostvariti uštede već od 85 milijardi do 152 milijarde eura.
– Jaka središnja organizacija nabave od temeljne je važnosti za smanjenje posredne potrošnje. Važno je prepoznati da su veća pokrivenost i dublji prodor centralizirane nabave ključni za dovođenje javne potrošnje i BDP-a u ravnotežu – kaže Branko Žibret iz A. T. Kearneya.
S obzirom na to da je javna potrošnja u EU u 2011. godine dosegla iznos od 6,2 bilijuna eura, lako je izračunati kako bi provedba preporuka iz konzultantske kuće rezultirala uštedama od oko 4,5 posto. U kontekstu Hrvatske te su preporuke također primjenjive, s obzirom na to da se manji dio javne nabave odvija u okviru centraliziranog sustava Središnjeg državnog ureda za javnu nabavu.
Nedostatak političke volje
Iznos ukupne nabave u Hrvatskoj proteklih godina kretao se između 30 i 40 milijardi kuna, pa se može zaključiti kako bi, provedbom ovih mjera, uštede u državnom proračunu iznosile do 2 milijarde kuna godišnje. Ipak, usprkos nedvojbenim koristima modernizacije i centralizacije javne nabave, čini se kako je i dalje najveća prepreka njihovoj provedbi nedostatak političke volje.
“S obzirom na to da su sva rješenja tako očita, ključno je pitanje može li sadašnja generacija europskih vođa nadići ‘vlastite sjene’ i provesti prave strategije kako bi se poboljšao udio potrošnje u BDP-u. Kako bi se provele te strategije, bit će nužna zajednička suradnja za bolju budućnost na svim razinama; među vladama, sindikatima, tvrtkama i u cijelom društvu”, zaključuje Žibret.