U lipnju iznenadni bum stambenih kredita – odobreno 1,3 mlrd. kuna

Banke su odlučile odriješiti kesu i spasiti građevinski sektor! Takav zaključak nameće se nakon što su objavljeni posljednji podaci o kreditnim plasmanima banaka.

Stali iza građevinara

U lipnju su banke odobrile 1,3 milijarde kuna stambenih kredita, što je gotovo polovica kredita za stanove odobrenih posljednjih godinu dana. Stambeni su krediti jedini bankarski proizvod namijenjen stanovništvu koji su i u krizi nastavili rasti, u zadnjih godinu dana približno 6 posto godišnje jer su bankari na sve moguće načine davali podršku građevinskom sektoru. Biznis nekretninama i stanovima, koji se zahuktao nakon 2000. godine, privukao je i banke koje su dosad svaku petu kunu kreditnih plasmana uložile upravo u stambene kredite! Ti su se krediti pokazali najmanje rizičnima – građani ih uredno vraćaju, ali ne i građevinske tvrtke koje su u vrhunac krize ušle sa 15 tisuća novosagrađenih stanova. Vjeruje se da je u neprodanim stanovima ostalo zarobljeno 10-ak milijardi kuna, koje banke iznova pokušavaju izvući novom ponudom bankovnih kredita. U lipnju su gotovo sve veće banke išle s akcijskom ponudom stambenih kredita – nešto nižim kamatama i troškovima kredita kako bi potaknule prodaju stanova i po svemu sudeći u tome napokon uspjele.

Bankarski reket

Podaci HNB-a o 1,3 milijarde kuna kredita u samo jednom mjesecu sugeriraju da je u lipnju moglo biti prodano oko 1700 novih stanova. Izvori iz građevinskog sektora kažu da su, osim kreditima i nižim kamatama, banke odlučile pomoći svojim dužnicima iz nekretninskog biznisa i tako što ih uvode u nove projekte na način koji bi se mogao opisati kao reket. Od tvrtki koje ulaze u nove investicijske projekte i traže bankarsku podršku bez uvijanja se traži da u projekt uključe stare dužnike banaka iz tog biznisa. Tko to ne učini, ne može računati na kredit.

Maruška Vizek, stručnjakinja Ekonomskog instituta za tržište nekretnina i banke, dopušta mogućnost da je lipanjski skok stambenih kredita potaknut željom banaka da zaštite tržište nekretnina od daljnjih lomova, no napominje da treba biti oprezan kod analiza.

– Na osnovi jednog mjeseca ne bih se usudila tvrditi da je došlo do jačanja potražnje za kreditima – kaže M. Vizek. Inače, na bankarskom je tržištu prisutan trend laganog smanjenja kamatnih stopa i za tvrtke i za stanovništvo. Otprije godinu dana poduzeća su imala rast kredita od 6,6 posto, na što je vjerojatno utjecalo i kreditiranje putem HBOR-a.

Banke se suočavaju i s daljnjim rastom udjela loših kredita, koji je premašio 9 posto.