U listopadu se u fondove slila nova milijarda kuna

Dvije hrvatske burze platile su kratkoročan ceh IPO-u Ine i potrebi ulagača da iz već ostvarene kapitalne dobiti isfinanciraju kupnju Ininih dionica. Indeksi i cijene  dionica topili su se iz dana u dan u posljednja dva tjedna, a kako se primicao kraj upisnoga roka za Inu, tako su i burze dolazile do novoga daha.

Zagrebačka je burza vratila likvidnost na visoku razinu (241 milijun kuna prometa), a crobex se lagano oporavio za 0,9 posto. Korekcija je donijela življu trgovinu s desetak dionica koje su imale višemilijunske promete. Kraj negativna razdoblja i većih korekcija zaustavljen je sredinom prošloga tjedna, a preokret je donijela Adris grupa objavom svojih rezultata.

Adris u crvenom
Do tada Adris se danima crvenio, a tjedan je završio u plusu od 2,6 posto uz veliki promet od 28,3 milijuna kuna. Ohrabrenje dioničarima Adrisa donosi i skora (3. prosinca) izvanredna skupština dioničara na kojoj se odlučuje o rezanju dionice od 100 na 10 kuna nominalne vrijednosti, što bi trebalo povećati njezinu likvidnost, na što je uostalom i ciljala uprava Adrisa kada je predložila takvu intervenciju.

Negativan utjecaj Ine koja je svojim dionicama u sjenu bacila sve ostale polako se pretvara u plus za cijelo tržište. Kraj upisnog roka (još sutra do 24 sata) ohladio je ulagačku groznicu, jer tko je mislio, već je uglavnom zatvorio svoju financijsku konstrukciju, a počet će se iščekivati i Inin izlazak na Zagrebačku i Londonsku burzu. Još je enigma koliko je dionica preostalo velikim ulagačima.

Hoće li uspjeti ući u redovitu javnu ponudu ili će Vlada intervenirati s još pet posto dionica da bi nahranila fondove, pogotovu mirovinske koji su tek sada dobili pravo da sudjeluju u nekoj inicijalnoj ponudi, ali im zbog velikog pojedinačnog interesa nije preostalo  dionica ili je to beznačajna količina. Do konačnih brojki IPO-a stoga će trebati pričekati 27. studenog, kada će biti poznata alokacija dionica po investicijskim skupinama.

Pitanje taktke
Ako fondovi svih vrsta ostanu bez dionica ili bez željene količine, situacija na burzi mogla bi biti povoljna za male dioničare koji se hoće na brzinu riješiti dionica i zaraditi 10-15 posto na svoj ulog. No fondovi dakako neće sumanuto kupovati velike količine dionica i dizati cijenu. Trebat će im dobre taktike da se domognu dionica, koje će im nasušno trebati u portfelju. Naime, prema službenoj statistici, hrvatski građani i tvrtke u listopadu su oborili još jedan rekord – u samo mjesec dana u fondove su proslijedili  čak milijardu kuna.

Ukupna imovina fondova sada je oko 14,3 milijarde kuna. Fondovi i njihovi ulagači našli bi se u potpuno inferiornu položaju kada bi cijela industrija ostala bez veće količine Ininih dionica. Velik  dotok svježega kapitala utjecat će na dizanje razine tržišta u cjelini, a nosit će ga dionice s vrijednim fundamentima koji još nisu tržišno vrednovani.