U novoj proljetnoj sezoni Raiffeisen Future Boosta na Večernji TV-u voditelj Ivan Šarić i ove je srijede nastavio seriju intervjua sa stručnjacima iz raznih područja uz koje se treću sezonu zaredom educiramo o financijama na zabavan način. U trećoj epizodi ugostio je Nikolu Škorića, osnivača i direktora tvrtke Electrocoin, od kojega je doznao kako su proizvodima za kriptovalute započeli revoluciju u industriji plaćanja..
Nikola Škorić ostvario je zavidnu karijeru u području kriptovaluta i blockchain tehnologije te je domaćoj zajednici najpoznatiji kao osnivač prve hrvatske Bitcoin mjenjačnice. No njegovi su interesi mnogo širi, od mlađih dana u kojima je htio biti nuklearni fizičar, do malo starijih kada je to zaista i ostvario, preko dva fakuteta koja je upisao, FER i Filozofski, do zainteresiranosti za brojne društvene i političke teme. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na temu kriptanalize te su mu kriptovalute s tehničke strane oduvijek bile zanimljive, no nije se odvažio na ulaganje sve do 2013. Zatim je 2014. pogurao kriptovalute u mainstream i započeo revoluciju u industriji plaćanja osnutkom tvrtke Electocoin, koja je prošle godine proglašena najbrže rastućom hrvatskom tvrtkom i šestom najbrže rastućom firmom u srednjoistočnoj Europi. Od samog osnutka tvrtka eksponencijalno raste, a promet im se u odnosu na prošlu godinu povećao s 260 na više od 330 milijuna kuna godišnje.
Od nuklearnog fizičara do kriptostručnjaka
Nikola Škorić objasnio je Šariću kako od osnutka tvrtke Electrocoin nude nekoliko usluga, od prve domaće bitcoin mjenjačnice do omogućavanja trgovcima da primaju plaćanje u kriptovalutama kroz uslugu PayCek, usporedno razvijajući nekoliko drugih usluga. Electrocoin je osnovao kao 31-godišnjak s partnerom Marinom Maržićem kako bi se okušali u inovacijama u potpuno novoj industriji, a danas, kaže Škorić, zapošljavaju 18 ljudi, nastojeći pritom da svi budu dosta integrirani u tvrtku i međusobno povezani.
Šarića je zanimalo čime se bavio prije ere kriptovaluta, na što mu je Škorić odgovorio da je bio zaposlen u nuklearki u Krškom, gdje je radio kao operator reaktora i inženjer za planiranje, ispunjavajući tako svoj san da postane nuklearni fizičar. No njegova osnovna struka je računalstvo na području kriptografije, koje je diplomirao na FER-u, objašnjava Škorić, te je nastavio pratiti kriptoscenu, sve dok 2011. nije primijetio da su se pojavile kriptovalute, odnosno bitcoin koji je tada jedini postojao. Krenuo je istraživati i otkrio da je marža u Hrvatskoj za kupnju kriptovaluta čak 20% viša nego na otvorenom tržištu, što ga je potaknulo da se počne baviti kriptovalutama, a kada je promet krenuo rasti, shvatio je da je došlo vrijeme da osnuje tvrtku, ispričao je Škorić.
Ključna uloga financijske pismenosti
Šarića je također zanimalo kako su se na samom početku snašli po pitanju zarade u industriji koja je bila potpuna nepoznanica, na što mu je Škorić objasnio da se s prvim računovođom nikako nije uspijevao sporazumjeti te im je potpuno pogrešno napravio financijski izvještaj, zaključujući da su zaradili 100.000 kuna, dok im je stvarna zarada bila 2000 kuna. To je Škorića potaknulo da završi tečaj računovodstva, a iz znatiželje je počeo proučavati i financije, monetarnu politiku te razna druga područja koja su mu se pokazala iznimno korisnima kada je tvrtka narasla i postala ozbiljna financijska institucija.
Zatim su se dotaknuli teme regulacije kriptovaluta u Hrvatskoj, na što je Škorić objasnio da su od 1. 1. 2020. u hrvatskom zakonu o sprečavanju pranja novca unesene i kriptovalute, što znači da je Electrocoin kao tvrtka koja se bavi djelatnošću razmjena kriptovalute za kune i obrnuto regulirana od Hanfe. No, kako su već godinama ozbiljna tvrtka s velikim prometima, i prije nego što su postali zakonski regulirani, imali su vrlo razvijene procedure za sprečavanje pranja novca, posebno zbog nepovjerenja banaka koje se nastavilo usprkos tome što su uložili jako puno truda, znanja, vremena i novaca da pokažu da imaju robusne sustave za sprečavanje pranja novca i da su legitiman partner, ističe Škorić.
Vrijeme revolucije na tržištu valuta
Uslijedila je rasprava o stajalištu Hanfe prema kriptovalutama te je Škorić objasnio kako je pred njima jako težak zadatak budući da su kriptovalute tehnički jako složeno područje i radi se o tehnologiji koja do 2009. nije ni postojala, dok je Zakon o sprečavanju pranja novca pisan ranije te su kriptovalute samo ubačene u njega kako bi ispunili obveze prema Europskoj komisiji. Škorić je pritom posebno istaknuo zastarjelost pravilnika te trud koji Electrocoin ulaže kako bi regulatorima objasnili da još uvijek podliježu direktivama koje nema nitko drugi u EU, što ih potencijalno može prisiliti na preseljenje tvrtke u inozemstvo, no naglašava dosadašnju dobru suradnju i komunikaciju s Hanfom, zbog čega je uvjeren da će pronaći zajednička rješenja.
Šarića je posebno oduševila spoznaja da jedan veliki financijski sustav koji malo ljudi razumije od Wall Streeta do bitcoina ima tzv. „vrijeme bika“ i „vrijeme medvjeda“ te ga je zanimalo koja je razlika između tih termina o kojima se u posljednje vrijeme puno govori, na što mu je Škorić objasnio da „bull market“ predstavlja period u kojem cijene na tržištu rastu, dok je „bear market“ vremensko razdoblje u kojem cijene padaju. Tako su, kaže Škorić, nazvani od milja jer bik (eng. bull) rogovima „gura“ tržište prema gore, dok medo (eng. bear) odozgo napada prema dolje. Škorić dodaje kako je svijet financija iznimno užurban te se zbog potrebe da u kratkom vremenu odrade puno transakcija pojavila potreba za skraćenicama i metaforama.
Neki od najvećih već zakoračili u novu eru financija
Zatim su se dotaknuli teme institucija koje su počele ulagati u kriptovalute te je Škorić objasnio kako se radi o institucionalnim investitorima i financijskim institucijama poput cijelog niza banaka čiji su analitičari nakon godina nepovjerenja prema kriptovalutama, bitcoinu dali „bullish“ prognozu, odnosno predvidjeli rast. To je označilo veliki iskorak prema rastu investicija u kriptovalute pa Škorić kao neke od primjera navodi najveću banku na svijetu JPMorgan Chase koja je prošle godine prvi put otvorila bankovne račune za kriptomjenjačnice, najveću singapursku banku koja otvara svoju vlastitu kriptoburzu te PayPal i Revolut koji su omogućili kupovanje kriptovaluta. Također izdvaja ulaganja brojnih institucionalnih fondova pa tako, primjerice, sve veći broj mirovinskih fondova u SAD-u ulaže u kripto imovinu, a početkom ove godine su im se pridružile i neke od najvećih svjetskih tvrtki, poput Tesle Elona Muska.
Šarića je za kraj zanimalo znači li to da bismo svi trebali dići kredit i ući u Bitcoine, pri čemu je Škorić naglasio kako svaka investicija predstavlja rizik te, iako nije izgledno da će nestati sve kriptovalute u koje uložimo, uvijek postoji mogućnost za to, zbog čega smatra da u kriptovalute treba uložiti isključivo one novce koje smo u potpunosti spremni izgubiti. Škorić ističe kako su kriptovalute izuzetno volatilne, no smatra da njihovo vrijeme još uvijek nije došlo, zbog čega bi radije preporučio sigurnu štednju poput trećeg mirovinskog stupa.
Svoje poznavanje financija Škorić je potvrdio i u sklopu edukativnog kviza kojim ove sezone provjeravamo financijsku pismenost naših gostiju na zabavan način, istodobno omogućujući gledateljima da provjere ili osvježe svoje vlastito znanje o financijama. Ovaj intervju, kao i sve prethodne te buduće epizode, možete pogledati na portalu vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.