Tijekom travnja tvrtke su uzele deset milijardi kuna novih kredita za financiranje hladnog pogona ili refinanciranje starih kredita što je rekord po novoj zaduženosti u posljednjih pet godina.
Pandemija COVID-19 zaustavila je poslovanje gotovo petine tvrtki, posebno unutar djelatnosti na koje mjere socijalnog distanciranja imaju najveći negativni učinak te su im prvog mjeseca karantene prihodi pali za više od 90%. Zbog latentne opasnosti od reaktiviranja istog ili sličnih virusa, poduzeća koja posluju u djelatnostima koje zahtijevaju blizak kontakt s klijentima, morat će restrukturirati svoje poslovne modele, ističe Hrvatska narodna banka u dijelu analize Financijske stabilnosti koja se odnosi na tvrtke.
Neselektivne potpore
Za razliku od kreditiranja tijekom 2019. godine, kada su prevladavali novi krediti, dominantno za obrtni kapital i sa stabilnim udjelom novih kredita za investicije, od izbijanja epidemije novih kredita za investicijske aktivnosti gotovo da i nije bilo. Između 85 i 100 tisuća pravnih subjekata s gotovo 600 tisuća zaposlenih primilo je u ožujku, travnju i lipnju državne potpore za očuvanje radnih među kojima je više od 90 posto mikropoduzeća (poduzeća do deset zaposlenih). Za te je potpore država izdvojila oko 6 milijardi kuna.
– Potpore su olakšale preživljavanje i prilagodbu poslovanja u kratkom roku – navodi HNB uz upozorenje da bi trajnije pružanje neselektivnih potpora moglo zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima, odnosno usporiti premještanje resursa prema zdravim poduzećima koja bi trebala biti nosioci ekonomskog oporavka.
Povezivanje podataka o tvrtkama koje su primile potpore za ožujak i travanj pokazuje kako je potpore koristilo 40 posto poduzeća koja su se 2018. godine nalazile u bazi Fine, pri čemu je udio primatelja potpora iznosio 36% za mikro, 64% za mala, 62% za srednja i 55% za velika poduzeća. Izloženost banaka prema tim poduzećima znatna je. Poduzeća koja su se koristila potporom činila su krajem ožujka gotovo dvije trećine svih korporativnih klijenata banaka te se na njih odnosilo oko 58% svih kredita tvrtkama.
– To je ogroman novac i o tome se malo govori. Pandemija je pokazala da i kod nas i u Europi postoji hrpa zombi tvrtki i radnih mjesta koji više ne bi mogli funkcionirati u normalnim tržišnim modalitetima, ali opstaju zbog potpora. Zato i govorim da tržišni mehanizmi moraju funkcionirati, uključujući i ovrhe i pokretanje stečajeva – komentira Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, jer će u protivnom doći do urušavanja zaštite vjerovnika.
Profitirao IT i kuriri
Izloženost banaka poduzećima koja su korisnici potpora razlikuje se među skupinama banaka, što odražava raspršenost njihova kreditnog portfelja. Tako je na poduzeća koja su se koristila potporom na kraju ožujka 2020. otpadalo 17% ukupnih kredita kod sistemski važnih banaka i 24% kod ostalih kreditnih institucija, što je u skladu s većim udjelom poduzeća u portfelju manjih banaka. Sistemski važnim bankama klijenti koji su se koristili potporom donose 24%, a ostalim manjim bankama 42% ukupnoga kamatnog prihoda. To je primjetno više od samih udjela u portfelju, što proizlazi iz viših kamatnih stopa kod sektora poduzeća u odnosu na druge klijente banaka, navodi HNB.
Lovrinčević vjeruje da će potražnja za kreditima biti još veća jer je istekao i moratorij na plaćanje poreza. HNB uočava da je mnogo poduzeća u vrlo kratkom roku prilagodilo poslovne modele jačanjem digitalizacije i oslanjanjem na dostavne kanale kako bi omogućili rad kao i prodaju robe i usluga “na daljinu”. Pritom su neke djelatnosti i dodatno profitirale kao što su pružatelji IT rješenja i kurirske službe.
To se jedino još može vratiti ako se ne vrati, znači otpis dugova je jedini spas, ne samo u Hrvatskoj. Uvođenjem uskoro digitalne valute širom svijeta, većina dugova će se morati resetirati, prije svega državnih. S jedne strane "pandemija" kao razlog pravdanja bankrota financijskog sustava, s druge otpis dugova kao mamac za prihvatanjem takvih radikalnih promjena su više nego sigurni argumenti da će do toga doći. Ništa nije bezuvjetno, pa ćemo onda vidjeti pod kojim uvjetima će se to provesti. Ono što se već sad nazire od tih uvjeta jesu smanjivanja prava i sloboda svih građana.