U voćnjaku Borinci prva berba malina – bit će ih i za izvoz

U voćnjaku Borinci koji je dio tvrtke Vinka Plus u sastavu Fortenova grupe u tijeku je prva berba malina. Prvi nasad podignut je lani u srpnju i zasad obuhvaća osam hektara, što je ujedno i najveći nasad ovog voća u Hrvatskoj – i regiji.

Iz Vinke kažu kako ove godine očekuju oko šest tona po hektaru, otprilike polovicu maksimalnog prinosa na kojega računaju već iduće godine. Većina uroda završit će na maloprodajnom tržištu svježeg voća, a dio za preradu. Idućih mjeseci zamrznut će se, naime, oko 600 tona maline iz vlastite proizvodnje te drugih izvora, uglavnom za izvozna zapadna tržišta.

Dodana vrijednost u fokusu

– Vinka svojom pozicijom u centru sirovinske baze ima značajne konkurentske prednosti za proizvodnju, a isto tako i preradu povrća i voća. S trenutačnom proizvodnjom od oko 14,5 tisuća tona zamrznutih proizvoda ujedno smo i jedna od najvećih tvornica u regiji, a cilj nam je da s planiranom budućom proizvodnjom od 31 tisuća tona postanemo regionalni lider u ovom segmentu proizvodnje, kao i fokus na proizvode s dodanom vrijednošću – rekao je direktor tvrtke Domagoj Franić, ističući kako je Vinka jedina tvornica u Hrvatskoj koja proizvodi zamrznuto povrće i jedna od dvije koja proizvodi zamrznuto voće zbog čega ima i strateški značaj.

Iako je sama proizvodnja predstavljala izazov u pogledu agrotehnoloških mogućnosti, naročito u mogućnostima strojne berbe, malina kao bobičasto voće ima niz prednosti. Jedna od njih je brzi ulazak u puni rod, a kako se radi o višerodnim sortama iz grupe “primocane” berba će trajati sve do sredine listopada, što znači da će se na tržištu kao svježi proizvod nuditi dulje vremena. Planirana su zato i dalja povećanja nasada maline, do 200 hektara, te ostalog voća pogodnog za strojnu berbu kao što su kupine, borovnice, crni ribizli i trešnje.

No voćnjak Borinci nema samo jedan od najvećih nasada malina, sa svojih 900-tinjak hektara, on je i najveći je voćnjak u regiji i Europi, hvale se u Vinki. S revitalizacijom Borinaca započelo se 2014. kada je donesena strateška odluka o sadnji voćnih kultura koje je moguće brati strojno. Od tada do danas posađeno je i 160 hektara višnje i 40 hektara šljive koje se u zadnje tri godine uspješno beru kombajnima za voće.

Zamrzavanje u roku 48 sati

– Od trenutka berbe do trenutka zamrzavanja prolazi od sat vremena do maksimalno 48 sati za sirovinu koju je iz tehnoloških razloga neophodno pothladiti prije početka prerade, poput višanja. Prednost tehnologije zamrzavanja u odnosu na druge tehnologije konzerviranja je u tome što se zamrzavanjem ne koriste nikakva kemijska sredstva niti konzervansi – ističu u Vinki, objašnjavajući i kako konstantno rade na animaciji poljoprivrednika da krenu s kooperantskom proizvodnjom povrća, pri čemu im osiguravaju kompletan repromaterijal, sjeme, kombajniranje te dio transportnih troškova. Trenutačno surađuju sa 100-tinjk kooperanata koji proizvode i za potrebe PIK-a Vinkovci, a tako i za niz maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. Proizvodnja je potpuno nadzirana od strane tehnologa i usklađena sa standardom Global-GAP, a dio je se odvija kroz otkup voća i povrća od 120 lokalnih proizvođača.

– S povećanjem obujma prerade raste i potreba za sirovinom pa simuliranom krajnjom proizvodnjom od 60.000 tona očekujemo uključivanje više od 300 kooperanata u proizvodni proces. Također, planira se osnivanje proizvođačkih organizacija radi korištenja benefita koji iz toga mogu nastati, kako za Vinku, tako i za proizvođače – kazali su iz Vinke.