Rezervacije Potkraj godine HNB prisilio banke da uplate dodatna 642 milijuna kuna

Udio loših kredita banaka skočio na 7 %, udar dužnika tek slijedi

Foto: Boris Ščitar
Udio loših kredita banaka skočio na 7 %, udar dužnika tek slijedi
16.01.2010.
u 08:00
Hrvatska narodna banka natjerala je banke da uplate dodatne rezervacije za loše plasmane. Premaše li rezervacije 3 mlrd. kuna, istopit će svu dobit
Pogledaj originalni članak

Viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže da je centralna banka potkraj prošle godine zatražila od poslovnih banaka da dodatno izdvoje 642 milijuna kuna rezervacija za moguće gubitke. Do kraja rujna 2009. rezervacije za gubitke skočile su četiri puta, na 2,1 milijardu kuna.

Ode dobit

Ukupan iznos rezervacija u 2009. bit će poznat nakon što banke predaju završne račune. Budu li rezervacije 3 milijarde kuna, istopit će se gotovo sva dobit, koja je do rujna iznosila toliko. Holjevac procjenjuje da se trenutačno udio loših kredita kreće oko 7 posto.

– Nije to ni prvi ni zadnji put da smo utvrdili kako rezervacije nisu bile u skladu s aktima HNB-a ili pojedinih banaka, pa smo zatražili dodatne uplate, što su banke i provele – kazao je Holjevac. Viceguverner kaže da ga iznos dodatne rezervacije ne zabrinjava, to više što je HNB pregledao 46 posto ukupne aktive banaka. Kako se kriza povećavala, tako je rastao i udio loših kredita u bankarskom sustavu, potkraj 2007. njihov se udio kretao oko 4 %, 2008. 5 %, a potkraj 2009. mogao je biti oko 7 posto.

Svaki deseti kredit dan poduzećima tretirao se u rujnu kao loš i nenaplativ, dok je kod građana takvih bilo 5,5 posto.

 – Nimalo me ne iznenađuje potez HNB-a jer najgore u vezi s lošim kreditima i rezervacijama tek dolazi. To je tek početak preventive. Bojim se da 642 milijuna kuna neće biti dovoljno – kaže Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. Najveća zamka krije se u reprogramiranim kreditima, čiji se iznos procjenjuje na 9 milijarda kuna.

– Uzmimo da je istina da u Zagrebu ima 10.000 neprodanih novosagrađenih stanova, može se pretpostaviti da su za njihovu gradnju banke građevinarima odobrile najmanje 300 milijuna eura kredita koje sada ne mogu naplatiti. Vjerujem da je taj iznos bitno veći. Krediti građevinarima još se uvijek reprogramiraju, što znači da se za njih ne izdvajaju rezervacije. Kako se ti stanovi neće prodati, banke će kad-tad morati početi otpisivati te kredite, a samim time izdvajati nove rezervacije i tako umanjivati dobit ili čak stvarati gubitke – upozorava Vizek.

Kriteriji će reći sve

 – Sve ovisi o tome što će se događati u okruženju. Daju li Vladine mjere dobre rezultate, tada će i naplata kredita biti bolja. Pričekajmo kriterije za te kredite da vidimo tko će ih dobiti i pod kojim uvjetima – kaže Holjevac. HNB i dalje tvrdi da su dobit banaka i rezerve dovoljno velike da izdrže pritisak krize i loših plasmana.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 33

AP
apolon
15:53 16.01.2010.

sve na ovom svijetu ima svoju svrhu i smisao samo što ga mi često zbog naše ograničenosti - nevidimo - zemlje poput SAD-a ( kao i naše) koje su generirale prekomjerno kreditno zaduživanje drugorazrednih hipotekarnih kredita te FUNDAMENTALNO precjenjivanje vrijednosti istih i uz to davale police osiguranja na kredite mislile su da će širenjem portfelja smanjiti rizike -koja ZABLUDA- širenjem portfelja financijske institucije u vremenima krize postale su međusobno jako povezane samo je ta uzročno-posljedićna veza bila zamagljena u vremenima debelih krava! Na mnoge upite tražimo odgovore a svjetska - financijska kriza dat će ispravne odgovore za samu suštinu pitanja tj. pitanje - TRENUTNOG VREDNOVANJA- stvari!!!!

OB
-obrisani-
15:58 16.01.2010.

Centar finansijske moci = mjesto gdje se obrce kapital. Zagreb ce postati u narednim godinama ruina od grada. Zagreb zavisi od cijele Hrvatske zivi i prezivljava na grbaci drugih, a nema kapaciteta da obezbijedi vlastito prezivljavanje. Nezaposlenost ce u Zagrebu biti izmedju 30-40% Hrvatska obala je MOTOR Hrvatske i uspjesnije ce da prebrodi krizu, zahvaljujuci samo i samo turizmu, ali cijene je potrebno prilagoditi sadasnjoj globalnoj situaciji, smanjiti iste za cca 10-20 % kako ne bi izgubili u konkurenciji sa stranim konkurentima. Kriza ce biti dugotrajna i iscrpljujuca za mnoge. Jos nema svijetle tocke u buducnosti

BO
bomba
10:36 16.01.2010.

Azriel Ja sam fisku, na njegovo pitanje, htio jednostavno pojasniti kako neke stvari idu, ali vidim da on zna samo se pravi lud. On spada u onu kategoriju bogatih koji za male novce ispred banke uzimaju nekretnine, da bi ih kasnije ja mislim preprodali. fisk4 I ja ne živim u Zagrebu ali smatram da je Zagreb centar ekonomske moći. Kako objašnjavaš da od ukupnok broja Hrvata u Zagrebu živi oko 1/5, a od ukupkog dnevnog prometa novca 1/2 se prometuje u Zagrebu. Što je to nego centar ekonomske moći u Hrvatskoj? Nisu valjda Ploče.