Hrvatskim poduzećima su potrebna veća ulaganja u inovacije i istraživanje kako bi bila konkurentna na inozemnom tržištu. Stoga je Ministarstvo poduzetništva i obrta spremno poticati istraživanje i inovacije malih i srednjih poduzetnika koji proizvode tehnologiju i proizvode visoko dodane vrijednosti.
Najavila je to Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta na Okruglom stolu Najpropulzivnije djelatnosti koji se u četvrtak održao u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u sklopu projekta Poslovni uzlet Poslovnog dnevnika. "Europski propisi ne poznaju sektorske poticaje. Umjesto toga prakticira se horizontalni pristup u kojem se potiču i tehnološke djelatnosti poput biotehnologije, biomedicine, inženjerstva ili ICT sektora koji se mogu povezati sa svim sektorima, naglasila je Bezjak. Sudionici su se složili da je prilika na tržištu mnogo, i da ne postoji sektor u koji se ne isplati ulagati ako je u njemu nešto novo, inovativno i perspektivno. "Sektorske potpore ulaze u prošlost. Umrežavanjem privatnog poduzetništva i znanosti dobit ćemo mogućnost povećanja broja proizvoda visoko dodane vrijednosti", kazala je Bezjak. Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika kazala je da treba izbjegavati govoriti o najvažnijim sektorima, što je pokazala i rasprava o Industrijskoj strategiji.
"Trebamo prepoznati one najbolje koji pružaju visokotehnološke usluge i proizvode", kazala je Brusić, naglašavajući da od ukupno 180.000 malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, njih 85 posto dolazi iz proizvodnog i uslužnog sektora. "Naravno da bi voljeli imati što veći broj tvrtki koje se bave primjerice nanotehnologijom, ali to nije moguće. Činjenica je, ipak, da imamo relativno kvalitetno visoko obrazovanje koje moramo iskoristiti. Ono po čemu smo kompetitivni jest znanje", dodala je Brusić. Da bi znanje došlo do izražaja, potrebna je ideja. A upravo je ona najbitnija za početak poduzetničkog pothvata. "Stalno čujemo da je problem pronaći novac. S mojeg gledišta on nije problem jer kada imate dobru ideju naći ćete novac", smatra Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe. Boris Sesar, direktor prodaje u HT-u, opisao je na temelju jednog slučaja kako se ideja realizira u praksi. Spomenuo je Taxi Zagreb koji se nakon dugogodišnjeg monopola suočio s konkurencijom. Kako bi je što bezbolnije dočekao, Taxi Zagreb naručio je od hrvatske startup tvrtke rješenje za efikasni dispečerski sustav.
Zahvaljujući tom sustavu Taxi Zagreb danas ima manje troškove od konkurencije. "Cijeli smisao u priči je taj da je startup tvrtka dobila prodajni kanal", kazao je Sesar. Veliki problem je, ističe Bezjak, i to što poduzetnici svoje planove rade prema tome gdje mogu ostvariti određene poticaje, a ne zbog svoje dobre ideje. Ne slaže se s Mandićevom opaskom da novac nije najveći problem, kazavši da je većina poduzetnika koja se obraćala Ministarstvu upravo pristup kapitalu navela kao najveću prepreku. "Inovacije nisu samo u IT-u. Mi želimo poticati i startupe koje imaju velike kapitalne zahtjeve. U ovom trenutku imamo jedno poduzeće kojemu je potrebno pet milijuna eura za ulaganje u proizvoju", kazala je Bezjak. Mandić je naglasio da je potrebno stvoriti klimu koja će biti blagotvorna za stvaranje ideja. Kazao je da su robotika i nanotehnologija potrebne, ali i da ulaze uglavnom u sferu lijepih želja jer je pitanje može li nanotehnološkim istraživanjima parirati čak i Institut Ruđer Bošković, budući da zahtijevaju mnogo ulaganja u znanje i opremu.
"Informatika je sektor koji traži najmanje ulaganja, ali prije toga trebamo povećati broj ljudi koji će se školovati na tehničkim fakultetima", kazao je Mandić, spomenuvši primjer vlastite tvrtke iz koje je nedavno u Europu otišlo četiri stručnjaka. "Nisu samo otišli zbog plaće koja je veća nego kod nas, nego jer u našim uvjetima ne možemo pružiti dovoljno atraktivan posao", dodao je Mandić. Hrvoje Balen, član učilišta Algebra, također smatra da inženjerske studije treba učiniti što atraktivnijima ako se želi konkurirati novim tehnologijama. "Hrvatski je problem da sve manje mladih želi u inženjere. Mladi danas odabiru budućnost koja je vrlo neisgurna", objasnio je Balen. Kazao je da je paradoksalno da se danas pri upisu u srednje škole dobijaju dodatni bodovi za natjecanje u primjerice plesu, ali ne i za prva mjesta u natjecanju u informatici. Petar Šimić, direktor Primacošpeda smatra da je, prema njegovom iskustvu špediterskog psla, prehrambeni sektor jedan od većih potencijala Hrvatske.
"Trgovački sektor je loše percipiran u javnosti, ali primjer zemalja Beneluxa dovoljno govori koliko s epotencijala krije i u njemu. Oni trguju proizvodima koje ne proizvode pa tako prodaju duhan za Adris te kavu za Franck", kaže Šimić. Loša gospodarska situacija i pad realnog sektora utječe i na osiguravatelje, potvrdio je Nenad Crnković, direktor službe za prodaju u Croatia osiguranju. "Primjećujemo pomake, kao što je gradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana, ali to je još uvjek nedovoljno za značajniji pomak", kaže Nikolić. Antun Petrić, član Nadzornog odbora poduzeća MGK-pack pohvalio je suradnju s Ministarstvom zahvaljujući čijoj potpori su uspjeli patentirati uređaj koji su izradili za pivarsku industriju. Ivan Ante Nikolić član uprave tvrtke Blink, upozorio je da Hrvatska prečesto zanemaruje svoj dobar distributivni kanal zahvaljuući kojim bi gospodarstvo moglo prodavati svoje proizvode. "Riječ je o turizmu. Za razliku od Španjolske, to su shvatile Francuska i Italija pa zahvaljujući turizmu plasiraju svoju robu", opisao je Nikolić.
Poduzetništvo
Za uspješnu tvrtku - mnogo rada
Poduzetnici su se složili da je za uspješnu tvrtku nužno jako puno rada, truda, discipline i žrtve, a ne treba očekivati da će uspjeh doći preko noći i bez odricanja. Uostalom, reći će, umijeće preživljavanja poduzetnika je prilagođavanje tržišnim uvjetima. "Treba raditi! Treba raditi prave stvari, ali prije svega treba poštivati kulturu rada i poduzetništva", poručio je Petar Šimić, direktor Primacošpeda , dok je Brusić dodala da se u društvu zaboravlja da biti poduzetnik znači preuzeti rizik. Veliki problem je, ističe Bezjak, i to što poduzetnici svoje planove rade prema tome gdje mogu ostvariti određene poticaje, a ne zbog svoje dobre ideje.
Izjave sudionika:
Trebamo prepoznati i poticati one najbolje koji pružaju visokotehnološke usluge i proizvode. Imamo relativno kvalitetno obrazovanje koje moramo iskoristiti. Znanje je naša kompetitivna prednost
Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika
Umrežavanjem privatnog poduzetništva i znanosti dobit ćemo mogućnost povećanja proizvoda visoko dodane vrijednosti
Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta
Smisao dobrog proizvoda je da sebi osigurate prodajni kanal
Boris Sesar, direktor prodaje u HT-u
Novac nije najveći problem jer ćete ga naći ako imate dobru ideju
Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe
Trgovački sektor loše je percipiran, ali primjer zemalja Beneluksa pokazuje koliko se potencijala u njemu krije
Petar Šimić, direktor Primacošpeda
Sve manje mladih želi u inženjere. Mladi danas odabiru budućnost koja je vrlo nesigurna
Hrvoje Balen, član učilišta Algebra
Našu proizvodnju i rad na patentu prepoznalo je Ministarstvo poduzetništva i obrta
Antun Petrić, član Nadzornog odbora poduzeća MGK-pack
Primjećujemo pomak, posebice u gradnji vjetroelektrana, kao i u solarnih elektrana, ali to je još uvijek nedovoljno
Nenad Crnković, direktor Filijale Zagreb Croatia osiguranja
Hrvatska prečesto zanemaruje turizam kao izvrstan distributivni kanal za plasman svoje robe
Ivan Ante Nikolić, član Uprave Blinka