Domaći drvoprerađivački sektor svoju konkurentnost više ne može temeljiti samo na dostupnosti kvalitetne sirovine i jeftine radne snage, već se mora okrenuti modernizaciji proizvodnje, digitalizaciji i robotizaciji te unaprjeđenju dizajna, odnosno međunarodnog brendiranja.
Sve to zahtijeva ozbiljne investicije koje neće se neće realizirati bez iskorištavanje europskih fondova – čulo se na jučerašnjeg predstavljanja rezultata istraživanja “Analiza stanja i perspektive u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u RH”, kojega je u partnerstvu s konzultantskom kućom PwC Hrvatska provelo Udruženje drvno-prerađivačke industrije (DPI) HGK.
Prosječna plaća 672 eura
Voditelj Odbora za EU fondove i politike pri Udruženju drvno-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić naglasio je kako drvno-prerađivačka industrija zapošljava 25.000 radnika, gotovo 11% ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji.
Sektor čini više od 2000 tvrtki od kojih 95% malih i mikro, a prosječna plaća u branši je 2020. iznosila 672 eura (5% više u usporedbi s 2019.). Sektor ostvaruje prihode od 1,86 mlrd. eura godišnje, izvozi preko 1. mlrd. eura i suficit robne razmjene od 376 mil. eura. No struktura izvoza nije zadovoljavajuća.
– Od ukupnog izvoza djelatnosti gotovo 790 milijuna eura čini izvoz proizvoda od drva, a svega 265 milijuna otpada na izvoz namještaja – rekao je Pašalić.
Po njemu najveće slabosti sektora niska su profitabilnost i produktivnost rada, loša kapitaliziranost i nelikvidnost, prosječno niska razina tehnološkog razvoja, investicija i inovacija te slaba međunarodna prepoznatljivost. Plusevi su tradicija, visok potencijal za razvoj, izvozna orijentacija te činjenica da je većina tvrtki u ruralnim područjima. Prema istraživanju, većina drvoprerađivača investira u nabavu opreme i strojeva te obrtni kapital, a slabo u digitalizaciju i razvoj.
Četvrtina tvrtki protekle je tri godine primala bespovratna sredstva EU, a više od polovice smatra ih kako europski fondovi nisu dovoljno dostupni. Glavni ograničavajući faktori rasta su rastući troškove rada, prekomjerno oporezivanje, male marže i nedostatak kvalificiranog kadra.
– Domaće tvrtke ozbiljno zaostaju za trendovima Industrije 4.0 u smislu automatizacije, robotizacije i digitalizacije proizvodnih procesa te su sve manje konkurentne na svjetskom tržištu. Stoga treba restrukturirati i tehnološki unaprijediti drvno-prerađivačku industriju, poticati više razrede dovršenosti tehnološki i dizajnerskih proizvoda, odnosno proizvoda s identitetom tvrtke i zemlje podrijetla – rekao je Pašalić.
Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Igor Leščić slaže se kako treba više raditi na brendingu i podizanju kvalitete, što traži puno ulaganja, a u tome će ključnu ulogu igrati bespovratna sredstva EU.
– U sklopu nove kohezijske politike, kroz dva cilja – pametna i zelena Hrvatska, bit će dostupno oko milijardu eura ulaganja za razvoj regija, a jedan od najznačajnijih industrijskih sektora u toj priči bit će drvoprerađivački. On otvara velike prilike za razvoj panonske regije, Like, ali i sjevera Hrvatske – pojasnila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.
Novi strateški prioriteti
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako je izvoz branše u prva tri mjeseca 2021. porastao za 315 mil. eura u odnosu na isto razdoblje lani.
– Ne možemo biti zadovoljni brojkama izvoza namještaja, međutim, i tu imamo rast od 7% koji je sličan rastu uvoza – rekla je M. Vučković.
– U vanjskotrgovinskoj razmjeni od 2016. do danas kontinuirano raste uvoz, a suficit se smanjio za 170 mil. eura. No problem je struktura te razmjene u kojoj uvoz namještaja prelazi 50%, dok su u izvozu s 45% zastupljeni proizvodi s najnižim stupnjem obrade – izjavio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Čak 32% u toj strukturi čini, naime, piljena građa, a ostatak ogrjevno drvo i peleti.
– Jasno je da država treba podvući crtu, napraviti bilancu i odrediti nove strateške prioritete – naglasio je Kovačević.
VIDEO Von der Leyen posjetila Rimac Automobile: Duboko sam impresionirana svime što sam ovdje vidjela