Uskoro ipak jedinstvena burza

Prekid dugih pregovora o spajanju Zagrebačke i Varaždinske burze i kompromis Zagreba s inicijatorima treće burze dočekan je s iznenađenjem. Doduše, samo u neupućenih. Mjeseci pregovora bez rezultata isprovocirali su i prvog čovjeka Hanfe Antu Samodola koji je burzama dao ultimativan rok od mjesec dana da se dogovore ili će dati odobrenje za rad trećoj burzi i na nju prenijeti državne obveznice.
Njegov je potez na pregovarače djelovao kao katalizator, pa je ZSE ekspresno odlučila omogućiti prevladavajući utjecaj u odlučivanju nezadovoljnim dioničarima koji su kanili utemeljiti vlastitu burzu. Nije, međutim, baš jasno, što bi se dogodilo da su se spojile Zagrebačka i Varaždinska burza. Znači li to da bi tada na treću burzu Hanfa stavila veto? Što se uistinu događa i kakvu ćemo burzu imati u budućnosti?
 Očito je cilj različitih inicijativa jedna jaka hrvatska burza. Smatram da je najprirodniji te poslovno i razvojno optimalan način povezivanje dviju postojećih burza   vjeruje Melita Marčeta, direktorica Varaždinske burze.

Konačna odluka 30. svibnja
U pozadini je previranja to da 12 dioničara, koji obavljaju i do 90 posto prometa na obje burze, imaju tek 10-ak posto udjela u odlučivanju. ZSE će im sada osigurati otkup udjela nedovoljno aktivnih preostalih dioničara, koji bi svoje dionice trebali prodati u trezor burze. Konačan je cilj objedinjena burza, no rokovima se ne zamaraju.
 Ako smo dosad uspjelo poslovali odvojeno, zašto bi to sada bio problem  retorički pita glasnogovornik ZSE-a Željko Kardum te napominje da će konačnu odluku donijeti skupština 30. svibnja, kada će se raspravljati o promjenama statuta.
Otkriva da su prije početka pregovora napravili studiju sinergijskih učinaka pripajanja, o kojem Varaždinci ne žele ni čuti. Njima je, kaže, jedino prihvatljivo spajanje, što nisu potkrijepili projekcijama isplativosti. Smatra da bi najgore  bilo osnivanje treće burze, jer smo premala zemlja da bi se dalje lomila knjiga kapitala.
Predstavnik inicijatora treće burze Roberto Motušić također smatra transformaciju poslovanja ZSE-a boljim rješenjem.
 Uz postojeći brand postoje i ugovori s agencijama za distribuciju podataka, obučeni djelatnici. Nedostaje nam lokacija, velika nova zgrada za reprezentativnu burzu u kojoj će stranac koji dođe vidjeti centar hrvatskog kapitalizma. Dosad su se skanjivali  kaže.

Smanjenje provizija
Cilj im je, kaže, odmah nakon rekonstrukcije ZSE-a, s kojim su krenuli zbog veličine, pripojiti i VSE. Žele uložiti novac u razvoj, a prvi je korak novi softver, umjesto dosadašnjeg, 15 godina starog. Nije im, ističe, ni na kraj pameti povećanje provizija, nego upravo suprotno  njihovo smanjenje.
 Novac želimo zaraditi novim uvrštenjima, programima edukacije, informacija agencijama... Na modernim burzama 30 posto profita dolazi od trgovinskih provizija, 20 posto od on-line prodaje informacija, a ostalo su uvrštenja, edukacija i slične aktivnosti  otkriva planove Motušić.

Vrijednost dionice tvornice šećera Viro, prošli tjedan i službeno uvrštene na Službeno tržište Zagrebačke burze, porasla je čak 40,55 posto od uvrštenja na Usporedno tržište cijena dionica. Ostvarili su ukupan promet od 53,8 milijuna kuna, već prvi dan 42 milijuna kuna. Uvrštenje na burzu otvorit će im, kažu, vrata za daljnje akvizicije na tržištu i donijeti povjerenje investitora.

Umirovljenički Uskrs bez mirovina 'foteljom’ je platio Milan Skoblar, donedavni čelnik Hrvatske pošte, još lani menadžer godine po izboru Crome. Vlada je zaključila da je upravo on odgovoran za neisplatu mirovina svim umirovljenicima uoči Uskrsa. U HP-u su propustili i upozoriti HZMO i Ministarstvo financija da neće uspjeti novac proslijediti na vrijeme.