Indeks mladih radnika

Uspjeh zemalja OECD-a u razvoju potencijala mlađih radnika

Foto: PR FOTO
Uspjeh zemalja OECD-a u razvoju potencijala mlađih radnika
18.11.2016.
u 09:58
Poboljšanje učinkovitosti moglo bi dugoročno povećati BDP OECD-a za više od 1 bilijun dolara
Pogledaj originalni članak

U najnovijem izvješću ekonomista PwC-a Indeks mladih radnika uspoređuje se zaposlenost te sudjelovanje mlađih osoba u obrazovanju i osposobljavanju u 35 zemalja OECD-a, što otkriva sljedeće:

  • Europa je i dalje dominantna jer su Švicarska, Njemačka i Austrija na samom vrhu popisa najuspješnijih zemalja u 2015., a slijede ih Island, Norveška i Danska.

  • Prvi put od 2006. godine SAD se vratio među 10 najboljih zemalja.

  • Izrael, Luksemburg i Njemačka pokazali su najveći napredak između 2006. i 2015. godine, no zemlje južne Europe kao što su Španjolska, Italija i Grčka bore se s oporavkom od globalne financijske krize.

  • Kada bi zemlje uspjele smanjiti broj osoba u dobi od 20-24 godine koji nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja te nisu zaposleni (not in employment, education or training - NEET) na njemačke razine, većina zemalja OECD-a mogla bi dugoročno značajno povećati svoj BDP, od 2-3 % u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Francuskoj do 7-9 % u Španjolskoj, Grčkoj i Turskoj.

  • Ukupna dugoročna ekonomska dobit od smanjenja stope NEET-a na njemačke razine u cijelom OECD-u premašila bi 1 bilijun dolara.

Švicarska, Njemačka i Austrija kao ključne europske države opet su zauzele prva tri mjesta u PwC-ovom Indeksu mladih radnika u kojem se uspoređuje utjecaj osoba u dobi od 15 – 24 godine na tržište rada i njihovo sudjelovanje u obrazovanju u 35 zemalja OECD-a u razdoblju od 2006. godine.

Zemlje koje su niže rangirane mogle bi dugoročno dodati milijarde dolara svojim proračunima kada bi se pridržavale najboljih praksi u iskorištavanju potencijala, pokazala je nova PwC-ova analiza.

Tablica 1: PwC-ov Indeks mladih radnika – rang zemalja i trendovi

Izvor: PwC-ova analiza na temelju podataka OECD-a

Rang

Zemlja

Indeks

2006.

2011.

2014.

2015.

2006.

2011.

2014.

2015.

1

1

1

1

Švicarska

69,1

69,7

69,0

67,7

9

2

2

2

Njemačka

58,1

66,1

66,2

66,1

4

3

3

3

Austrija

65,4

65,7

65,2

63,6

11

9

4

4

Island

56,4

55,9

63,0

62,9

5

8

5

5

Norveška

62,8

57,8

61,3

60,3

2

5

8

6

Danska

67,8

59,1

57,3

60,1

3

4

6

7

Nizozemska

67,1

63,1

59,2

57,5

6

6

7

8

Kanada

62,7

58,7

59,2

57,3

34

29

9

9

Izrael

29,7

36,9

55,9

56,4

10

13

12

10

SAD

58,0

51,6

53,6

56,4

7

7

10

11

Australija

62,1

58,6

55,4

56,1

14

10

11

12

Japan

55,1

52,9

54,5

55,9

12

15

13

13

Estonija

55,8

48,5

52,6

55,5

16

24

16

14

Latvija

53,5

40,7

50,0

55,2

19

14

15

15

Češka Republika

50,7

50,1

51,6

54,6

27

19

27

16

Luksemburg

41,3

45,3

39,8

52,9

24

16

18

17

Švedska

44,8

48,0

48,9

52,2

15

17

17

18

Novi Zeland

53,7

46,5

49,3

51,2

13

12

14

19

Finska

55,3

52,2

52,3

50,8

17

11

20

20

Slovenija

52,9

52,5

46,2

50,6

21

23

22

21

Ujedinjeno Kraljevstvo

48,4

42,1

44,0

46,9

18

18

19

22

Koreja

51,4

45,4

47,3

46,9

25

25

26

23

Mađarska

43,3

39,0

40,0

45,8

29

21

21

24

Poljska

39,7

44,5

44,5

44,8

26

26

24

25

Čile

43,3

38,7

40,4

42,7

28

22

23

26

Francuska

41,2

42,1

41,0

41,8

22

20

25

27

Belgija

46,4

44,9

40,2

40,6

30

30

29

28

Slovačka Republika

38,8

33,7

36,0

39,2

8

31

30

29

Irska

60,5

31,4

35,5

39,0

31

27

28

30

Meksiko

38,7

38,2

37,6

37,5

35

33

31

31

Turska

12,9

27,9

30,9

33,0

23

28

32

32

Portugal

45,8

37,2

28,7

29,6

20

34

34

33

Španjolska

49,6

24,9

18,7

22,4

32

32

33

34

Grčka

37,2

28,1

20,8

21,9

33

35

35

35

Italija

30,3

21,1

12,4

11,6

Prosjek OECD-a

50,0

46,3

46,5

48,2

Tri zemlje na vrhu popisa uspjele su održati nisku stopu nezaposlenosti mladih osoba nakon globalne recesije zahvaljujući svojim postojanim obrazovnim sustavima kojima se promiču stručna osposobljavanja i pripravništva koja su pomogla smanjiti broj mladih ljudi koji se izgube na tržištu rada.

Izvješće donosi i procjenu potencijalnog dugoročnog poticaja gospodarstava OECD-a kada bi ona mogla smanjiti svoje stope NEET-a (mladi koji nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja te nisu zaposleni) na njemačke razine, vodećoj zemlji EU-a u indeksu.

Kao što se vidi na slici 1, potencijalna dobit mogla bi biti od samo 0,1% BDP-a u Nizozemskoj preko otprilike 2-3 % BDP-a u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj do najviše dobiti od otprilike 7-9 % BDP-a u Turskoj, Italiji i Grčkoj. Na razini OECD-a potencijalno dugoročno povećanje ukupnog BDP-a moglo bi biti čak 1,1 bilijun dolara.

Slika 1: procijenjeno dugoročno povećanje BDP-a u zemljama OECD-a prema odgovarajućim njemačkim razinama NEET-a za osobe u dobi od 20-24 godine

Foto: PR FOTO

John Hawksworth, glavni ekonomist PwC-a i koautor izvješća, rekao je:

„Otkrili smo tri ključne značajke na tržištu rada koje su prisutne u zemljama s najvećim uspjehom u našem Indeksu mladih radnika.

Prvo, njemački sustav obrazovanja koji uključuje i stručno osposobljavanje i nastavu mogao bi mladim ljudima otvoriti više mogućnosti u njihovom prelasku u svijet rada. U tome može pomoći i povećanje broja i kvalitete pripravništva u svim gospodarskim sektorima, kao i veća usmjerenost škola na ključne prenosive vještine kao što je matematika.

Drugo, promjena percepcije koju poslodavci imaju o mladima i poticanje ranog angažmana u školama, npr. stjecanje radnog iskustva, traženje savjeta o karijeri, mentorstvo i društveno djelovanje predvođeno mladima, moglo bi povećati zapošljivost i angažman mladih.

Treće, manji broj neformalnih metoda zapošljavanja i korištenje kvalifikacija za filtriranje kandidata mogli bi pomoći u uklanjanju prepreka zapošljavanju mladih ljudi iz lošijih socioekonomskih sredina koji bi mogli biti u opasnosti od asocijalnog ponašanja.”

Carol Stubbings, globalna liderica za usluge na području ljudskih potencijala i organizacije u PwC-u, rekla je :

„Mladi ljudi mogu biti veliki doprinos globalnoj radnoj snazi. Da bi iskoristila pun potencijal ove generacije, društva se moraju pobrinuti da prilagode svoje organizacije kako bi privukla i zadržala nove, mlade talente. Veća ulaganja u pripravništva i stručno osposobljavanje mladih radnika omogućit će društvima da ubiru koristi kroz povećanu inovaciju i produktivnost.”

Napomene:

  1. Metodologija: PwC-ov Indeks mladih radnika ponderirani je prosjek osam pokazatelja, uključujući stope NEET-a, stope zaposlenosti i nezaposlenosti, relativne stope nezaposlenosti, stope zaposlenosti na pola radnog vremena, učestalosti dugotrajne nezaposlenosti, stope napuštanja školovanja i stope sudjelovanja u obrazovanju. Obuhvaćene su dobne skupine od 15 do 24 godine, no to se razlikuje ovisno o pokazatelju.

Ti se pokazatelji normaliziraju, ponderiraju i zbrajaju kako bi se dobile ocjene svake zemlje u indeksu. Ocjene u indeksu pridružuju se vrijednostima od 0 do 100 pri čemu je utvrđeno da prosječna vrijednost za svih 35 zemalja OECD-a iznosi 50 u 2006. godini. Vrijednosti indeksa izračunate su i za 2011., 2014. i 2015. (ili najbliže godine za koje su bili dostupni međunarodno usporedivi podaci).

Dodatne informacije o metodologiji, uključujući izračun potencijalnih dugoročnih povećanja BDP-a iz nižih stopa NEET-a, nalaze se u cjelovitom izvješću.

  1. Primjerak PwC-ova Indeksa mladih radnika dostupan je na www.pwc.co.uk/youngworkers.

  2. U PwC-u nastojimo izgraditi povjerenje u društvo i riješiti važne probleme. Mreža smo poduzeća u 157 zemalja s više od 223.000 zaposlenika koji su predani pružanju kvalitetnih usluga na područjima revizije, poslovnog savjetovanja i poreza. Recite nam što vam je važno i doznajte više na www.pwc.com.

PwC se odnosi na mrežu PwC-a i/ili jedno ili više njegovih društava članova, pri čemu svako predstavlja zasebnu pravnu osobu. Za više informacija posjetite www.pwc.com/structure.

©2016 PricewaterhouseCoopers. Sva prava pridržana.

Pogledajte na vecernji.hr