U najnovijem izvješću ekonomista PwC-a Indeks mladih radnika uspoređuje se zaposlenost te sudjelovanje mlađih osoba u obrazovanju i osposobljavanju u 35 zemalja OECD-a, što otkriva sljedeće:
-
Europa je i dalje dominantna jer su Švicarska, Njemačka i Austrija na samom vrhu popisa najuspješnijih zemalja u 2015., a slijede ih Island, Norveška i Danska.
-
Prvi put od 2006. godine SAD se vratio među 10 najboljih zemalja.
-
Izrael, Luksemburg i Njemačka pokazali su najveći napredak između 2006. i 2015. godine, no zemlje južne Europe kao što su Španjolska, Italija i Grčka bore se s oporavkom od globalne financijske krize.
-
Kada bi zemlje uspjele smanjiti broj osoba u dobi od 20-24 godine koji nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja te nisu zaposleni (not in employment, education or training - NEET) na njemačke razine, većina zemalja OECD-a mogla bi dugoročno značajno povećati svoj BDP, od 2-3 % u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Francuskoj do 7-9 % u Španjolskoj, Grčkoj i Turskoj.
-
Ukupna dugoročna ekonomska dobit od smanjenja stope NEET-a na njemačke razine u cijelom OECD-u premašila bi 1 bilijun dolara.
Švicarska, Njemačka i Austrija kao ključne europske države opet su zauzele prva tri mjesta u PwC-ovom Indeksu mladih radnika u kojem se uspoređuje utjecaj osoba u dobi od 15 – 24 godine na tržište rada i njihovo sudjelovanje u obrazovanju u 35 zemalja OECD-a u razdoblju od 2006. godine.
Zemlje koje su niže rangirane mogle bi dugoročno dodati milijarde dolara svojim proračunima kada bi se pridržavale najboljih praksi u iskorištavanju potencijala, pokazala je nova PwC-ova analiza.
Tablica 1: PwC-ov Indeks mladih radnika – rang zemalja i trendovi
Izvor: PwC-ova analiza na temelju podataka OECD-a
Rang |
Zemlja |
Indeks |
||||||
2006. |
2011. |
2014. |
2015. |
|
2006. |
2011. |
2014. |
2015. |
1 |
1 |
1 |
1 |
Švicarska |
69,1 |
69,7 |
69,0 |
67,7 |
9 |
2 |
2 |
2 |
Njemačka |
58,1 |
66,1 |
66,2 |
66,1 |
4 |
3 |
3 |
3 |
Austrija |
65,4 |
65,7 |
65,2 |
63,6 |
11 |
9 |
4 |
4 |
Island |
56,4 |
55,9 |
63,0 |
62,9 |
5 |
8 |
5 |
5 |
Norveška |
62,8 |
57,8 |
61,3 |
60,3 |
2 |
5 |
8 |
6 |
Danska |
67,8 |
59,1 |
57,3 |
60,1 |
3 |
4 |
6 |
7 |
Nizozemska |
67,1 |
63,1 |
59,2 |
57,5 |
6 |
6 |
7 |
8 |
Kanada |
62,7 |
58,7 |
59,2 |
57,3 |
34 |
29 |
9 |
9 |
Izrael |
29,7 |
36,9 |
55,9 |
56,4 |
10 |
13 |
12 |
10 |
SAD |
58,0 |
51,6 |
53,6 |
56,4 |
7 |
7 |
10 |
11 |
Australija |
62,1 |
58,6 |
55,4 |
56,1 |
14 |
10 |
11 |
12 |
Japan |
55,1 |
52,9 |
54,5 |
55,9 |
12 |
15 |
13 |
13 |
Estonija |
55,8 |
48,5 |
52,6 |
55,5 |
16 |
24 |
16 |
14 |
Latvija |
53,5 |
40,7 |
50,0 |
55,2 |
19 |
14 |
15 |
15 |
Češka Republika |
50,7 |
50,1 |
51,6 |
54,6 |
27 |
19 |
27 |
16 |
Luksemburg |
41,3 |
45,3 |
39,8 |
52,9 |
24 |
16 |
18 |
17 |
Švedska |
44,8 |
48,0 |
48,9 |
52,2 |
15 |
17 |
17 |
18 |
Novi Zeland |
53,7 |
46,5 |
49,3 |
51,2 |
13 |
12 |
14 |
19 |
Finska |
55,3 |
52,2 |
52,3 |
50,8 |
17 |
11 |
20 |
20 |
Slovenija |
52,9 |
52,5 |
46,2 |
50,6 |
21 |
23 |
22 |
21 |
Ujedinjeno Kraljevstvo |
48,4 |
42,1 |
44,0 |
46,9 |
18 |
18 |
19 |
22 |
Koreja |
51,4 |
45,4 |
47,3 |
46,9 |
25 |
25 |
26 |
23 |
Mađarska |
43,3 |
39,0 |
40,0 |
45,8 |
29 |
21 |
21 |
24 |
Poljska |
39,7 |
44,5 |
44,5 |
44,8 |
26 |
26 |
24 |
25 |
Čile |
43,3 |
38,7 |
40,4 |
42,7 |
28 |
22 |
23 |
26 |
Francuska |
41,2 |
42,1 |
41,0 |
41,8 |
22 |
20 |
25 |
27 |
Belgija |
46,4 |
44,9 |
40,2 |
40,6 |
30 |
30 |
29 |
28 |
Slovačka Republika |
38,8 |
33,7 |
36,0 |
39,2 |
8 |
31 |
30 |
29 |
Irska |
60,5 |
31,4 |
35,5 |
39,0 |
31 |
27 |
28 |
30 |
Meksiko |
38,7 |
38,2 |
37,6 |
37,5 |
35 |
33 |
31 |
31 |
Turska |
12,9 |
27,9 |
30,9 |
33,0 |
23 |
28 |
32 |
32 |
Portugal |
45,8 |
37,2 |
28,7 |
29,6 |
20 |
34 |
34 |
33 |
Španjolska |
49,6 |
24,9 |
18,7 |
22,4 |
32 |
32 |
33 |
34 |
Grčka |
37,2 |
28,1 |
20,8 |
21,9 |
33 |
35 |
35 |
35 |
Italija |
30,3 |
21,1 |
12,4 |
11,6 |
|
|
|
|
Prosjek OECD-a |
50,0 |
46,3 |
46,5 |
48,2 |
Tri zemlje na vrhu popisa uspjele su održati nisku stopu nezaposlenosti mladih osoba nakon globalne recesije zahvaljujući svojim postojanim obrazovnim sustavima kojima se promiču stručna osposobljavanja i pripravništva koja su pomogla smanjiti broj mladih ljudi koji se izgube na tržištu rada.
Izvješće donosi i procjenu potencijalnog dugoročnog poticaja gospodarstava OECD-a kada bi ona mogla smanjiti svoje stope NEET-a (mladi koji nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja te nisu zaposleni) na njemačke razine, vodećoj zemlji EU-a u indeksu.
Kao što se vidi na slici 1, potencijalna dobit mogla bi biti od samo 0,1% BDP-a u Nizozemskoj preko otprilike 2-3 % BDP-a u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj do najviše dobiti od otprilike 7-9 % BDP-a u Turskoj, Italiji i Grčkoj. Na razini OECD-a potencijalno dugoročno povećanje ukupnog BDP-a moglo bi biti čak 1,1 bilijun dolara.
Slika 1: procijenjeno dugoročno povećanje BDP-a u zemljama OECD-a prema odgovarajućim njemačkim razinama NEET-a za osobe u dobi od 20-24 godine
John Hawksworth, glavni ekonomist PwC-a i koautor izvješća, rekao je:
„Otkrili smo tri ključne značajke na tržištu rada koje su prisutne u zemljama s najvećim uspjehom u našem Indeksu mladih radnika.
Prvo, njemački sustav obrazovanja koji uključuje i stručno osposobljavanje i nastavu mogao bi mladim ljudima otvoriti više mogućnosti u njihovom prelasku u svijet rada. U tome može pomoći i povećanje broja i kvalitete pripravništva u svim gospodarskim sektorima, kao i veća usmjerenost škola na ključne prenosive vještine kao što je matematika.
Drugo, promjena percepcije koju poslodavci imaju o mladima i poticanje ranog angažmana u školama, npr. stjecanje radnog iskustva, traženje savjeta o karijeri, mentorstvo i društveno djelovanje predvođeno mladima, moglo bi povećati zapošljivost i angažman mladih.
Treće, manji broj neformalnih metoda zapošljavanja i korištenje kvalifikacija za filtriranje kandidata mogli bi pomoći u uklanjanju prepreka zapošljavanju mladih ljudi iz lošijih socioekonomskih sredina koji bi mogli biti u opasnosti od asocijalnog ponašanja.”
Carol Stubbings, globalna liderica za usluge na području ljudskih potencijala i organizacije u PwC-u, rekla je :
„Mladi ljudi mogu biti veliki doprinos globalnoj radnoj snazi. Da bi iskoristila pun potencijal ove generacije, društva se moraju pobrinuti da prilagode svoje organizacije kako bi privukla i zadržala nove, mlade talente. Veća ulaganja u pripravništva i stručno osposobljavanje mladih radnika omogućit će društvima da ubiru koristi kroz povećanu inovaciju i produktivnost.”
Napomene:
-
Metodologija: PwC-ov Indeks mladih radnika ponderirani je prosjek osam pokazatelja, uključujući stope NEET-a, stope zaposlenosti i nezaposlenosti, relativne stope nezaposlenosti, stope zaposlenosti na pola radnog vremena, učestalosti dugotrajne nezaposlenosti, stope napuštanja školovanja i stope sudjelovanja u obrazovanju. Obuhvaćene su dobne skupine od 15 do 24 godine, no to se razlikuje ovisno o pokazatelju.
Ti se pokazatelji normaliziraju, ponderiraju i zbrajaju kako bi se dobile ocjene svake zemlje u indeksu. Ocjene u indeksu pridružuju se vrijednostima od 0 do 100 pri čemu je utvrđeno da prosječna vrijednost za svih 35 zemalja OECD-a iznosi 50 u 2006. godini. Vrijednosti indeksa izračunate su i za 2011., 2014. i 2015. (ili najbliže godine za koje su bili dostupni međunarodno usporedivi podaci).
Dodatne informacije o metodologiji, uključujući izračun potencijalnih dugoročnih povećanja BDP-a iz nižih stopa NEET-a, nalaze se u cjelovitom izvješću.
-
Primjerak PwC-ova Indeksa mladih radnika dostupan je na www.pwc.co.uk/youngworkers.
-
U PwC-u nastojimo izgraditi povjerenje u društvo i riješiti važne probleme. Mreža smo poduzeća u 157 zemalja s više od 223.000 zaposlenika koji su predani pružanju kvalitetnih usluga na područjima revizije, poslovnog savjetovanja i poreza. Recite nam što vam je važno i doznajte više na www.pwc.com.
PwC se odnosi na mrežu PwC-a i/ili jedno ili više njegovih društava članova, pri čemu svako predstavlja zasebnu pravnu osobu. Za više informacija posjetite www.pwc.com/structure.
©2016 PricewaterhouseCoopers. Sva prava pridržana.