Točnima su se pokazale procjene da dolazi do usporavanja gospodarske aktivnosti. Treće ovogodišnje tromjesečje, zbog turizma najjači kvartal u Hrvatskoj, donijelo je 0,4 posto pada BDP-a u odnosu na drugi kvartal! Nastavi li se usporavanje i u zadnjem kvartalu, a svi su izgledi da hoće, Hrvatska će tako i prije 2023. godine dospjeti u tehničku recesiju. U usporedbi sa situacijom od prije godinu dana ekonomska dinamika izgleda dobro, s povećanjem od 5,2 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine. Od siječnja do kraja rujna ove godine hrvatski je BDP porastao 7,2 posto na godišnjoj razini, što nas i dalje smješta među predvodnice rasta u EU.
Bolja samo Malta
Premijer Andrej Plenković kaže da je samo Malta, od 22 članice EU za koje su poznati podaci, imala višu stopu rasta na godišnjoj razini od Hrvatske.
– Rezultati su na tragu naših procjena i to je komparativno gledano visok rast BDP-a – rekao je premijer. No, i Vladine su prognoze da će se nakon usporavanja u zadnjem dijelu godine prosječna stopa rasta u 2022. spustiti na 5,7 posto. Iduće bi, pak, godine mogla biti do ili oko jedan posto.
Kad se razgrne inflacijski utjecaj na spomenute brojke, proizlazi da je bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi rasla skromnije, i to samo 2 posto u industriji, 1,8 posto u građevini te 1,9 posto u financijskoj branši na godišnjoj razini. Na prosječno povećanje nove dodane vrijednosti od 5,3 posto najviše su utjecali inflacijom ili poskupljenjima pojačani prihodi u trgovini i turizmu (plus 8,6). Svijetla točka je IT sektor, u kojemu je bruto dodana vrijednost u godinu dana porasla gotovo 13 posto, te stručne, tehničke i znanstvene djelatnosti, gdje je plus 8,4 posto.
Inače, industrijska proizvodnja, realan promet u trgovini na malo i građevinarstvo zabilježili su pad na tromjesečnoj razini, dok je indeks povjerenja potrošača postojano ispod višegodišnjeg prosjeka, podsjetili su analitičari RBA. Kako i ne bi kad je inflacija preskočila 13 posto, a najveća su poskupljenja kod ključnih prehrambenih artikala, na što su građani odgovorili opreznom kupnjom, biranjem najjeftinijih trgovačkih marki i općenito kupnjom robe s akcijskim cijenama. Oni koji su se istrčali s poskupljenjima, bilo to proizvođači bilo trgovci da bi iskoristili priliku, mogli bi ostati bez prihoda. Signali koji stižu iz Europe još uvijek su dvoznačni, robne burze se smiruju, pritisak na rast proizvođačkih cijena popušta, pala je i cijena sirove nafte, dok je vodeće njemačko gospodarstvo u trećem kvartalu prošlo bitno bolje od očekivanja. Za razliku od ležerne Hrvatske koja ima pad od 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, sve vrijeme zabrinutiji Nijemci bili su u plusu za 0,4 posto, što je odmah donijelo određeno olakšanje. No, novi problemi mogli bi opet doći iz Kine, gdje se petina kineskog gospodarstva nalazi u regijama i gradovima koji su pod karantenom. Osim toga, 5. prosinca trebala bi stupiti na snagu zabrana uvoza ruske nafte u EU, što još jednom može obrnuti trend padajućih cijena sirove nafte.
Manja potrošnja
Što jučer objavljeni podaci govore o gospodarskim kretanjima u zemlji? Glavnina kisika kojim se hrani i raste domaća ekonomija dolazi od potrošnje stanovništva (koja kreira gotovo 60 posto hrvatskog BDP-a), a njezin se rast usporio na 5,6 posto godišnje sa 7,8 posto u prethodnom kvartalu. No, solidnu stopu rasta od 8 posto imaju i investicije (koje čine petinu BDP-a), dok je 23-postotni rast izvoza pojeo obujmom jači uvoz koji je rastao po stopi od 30 posto.
Premijer Andrej Plenković osjetio se jučer pozvanim da na doprinosu rastu BDP-a zahvali poduzetnicima, vjerojatno zbog poreza koji će plaćati najveće tvrtke s visokom dobiti.
– Smanjili smo troškove energenata i učinili baš onaj napor koji nam je u ovakvom kontekstu bitan, s obzirom na najave usporavanja globalne ekonomije u 2023. godini – rekao je Plenković, koji je uvjeren da će skoro članstvo u europodručju i šengenskom području donijeti određenu sigurnost da "možemo zajednički prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će biti potrebne u idućoj godini".
Pravilo od pet sekundi za hranu: Istina ili mit?