Europska komisija očekuje usporavanje gospodarske aktivnosti u ovoj godini u odnosu na prošlu u 20 od 27 članica Europske unije. Za Hrvatsku bi usporavanje donijelo 2,6 posto rasta u ovoj, s očekivanih 3 posto rasta u 2019. godini. Gleda li se još dulje, u 2021. godinu rast hrvatskog gospodarstva usporio bi na 2,3 posto.
Prognoze nisu ‘sveto’ pismo i one se u pravilu korigiraju s protekom vremena, no usporavanje koje se predviđa za Hrvatsku polazi od pretpostavke da će doći do blažeg povećanja osobne potrošnje u odnosu na prethodna razdoblja, a određeni plafon dosegnuli smo i u turizmu pa i u tom području ne treba očekivati velike iskorake koji bi nas držali nadomak rastu od tri posto.
Prerano za koronavirus
Europska komisija, međutim, nije nezadovoljna općom slike te podsjećaju da europodručje uživa najdulje razdoblje održivog rasta od uvođenja eura 1999., što dovodi do postojanog otvaranja novih radnih mjesta i povećanja plaća. Vanjsko okruženje i dalje predstavlja najveći izazov, prije svega vanjskotrgovinski sukob Kine i SAD-a, a određene nedoumice ostavlja i upitan sporazum s Velikom Britanijom. Kad je riječ o koronavirusu prerano je za ocjenu njegova negativnog učinka, kazao je europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni, na predstavljanju zimskih prognoza. Osnovna je pretpostavka da će izbijanje virusa dosegnuti vrhunac u prvom tromjesečju, s relativno ograničenim prelijevanjem po svijetu.
Kad je riječ o Hrvatskoj, Komisija vjeruje da je pred nama snažan rast ulaganja, potaknut sve većim brojem projekata koje financira EU iz programskog razdoblja 2014. – 2020. No, rast izvoza bit će umjeren, u skladu sa slabijim rastom hrvatskih trgovinskih partnera, trgovinskim neizvjesnostima i ograničenim opsegom daljnjeg rasta u turističkom sektoru. Dan prije, Hrvatska narodna banka također je poručila sa sjednice Savjeta da dostupni mjesečni pokazatelji upućuju na usporavanje rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2019. godine. Ubrzala je i inflacija na 1,4 posto, čemu je najveći doprinos dala hrana te naftni derivati. Komisija vjeruje da će tijekom ove godine inflacija u Hrvatskoj porasti na 1,5 posto, a iduće na 1,7 posto 2021. godine.
Kad je riječ o trima najvažnijim vanjsko-trgovinskim partnerima Hrvatske, očekuje se stabilan rast Slovenije od 2,7 posto, lagani oporavak talijanskog gospodarstva prema 0,3 i 0,6 posto u iduće dvije godine te ubrzanje njemačkog gospodarstva na oko jedan posto (1,1%) s 0,6 posto u prošloj godini. Upravo će prognozirani rast njemačkog gospodarstva ublažiti minuse koji dolaze iz ostalih ekonomija pa se na razini eurozone očekuje zadržavanje rasta BDP od 1,2 posto, dok bi na razini EU 27 povećanje usporilo s 1,5 posto na 1,4 posto u naredne dvije godine.
Upitan brine li ga činjenica da nam gospodarstvo usporava, hrvatski ministar financija Zdravko Marić kazao je kako je najvažnije da stopa rasta bude realna, a povećanje koje imamo pozitivno se reflektira na tržište rada, zaposlenost i plaće.
I on bi volio da nam rast bude robusniji, no to ne ide preko noći, zbog čega posebnu pozornost treba posvetiti potencijalnom rastu, onomu što imamo i kako efikasno koristimo te čimbenike proizvodnje.
Gdje su drugi?
– Da mi nismo uspjeli napraviti ovo što smo napravili i da nije vraćen kreditni rejting, naša premija rizika sigurno ne bi bila preko dva postotna boda manja nego što je bila na početku mandata. S te strane je doprinos više nego očigledan, no može se i više i bolje od toga, treba nastaviti na tome i dalje graditi priču – kazao je ministar Marić uz opasku da na rast ne utječe samo Vlada nego i drugi.
Europska komisija je inače povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. s 2,9 na 3 posto jer je došlo do zamjetnog porasta ulaganja i rashoda za državnu potrošnju, a poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija potaknuli su privatnu potrošnju.
VIDEO Ministar Zdravko Marića o Nacionalnom programu reformi