Uvesti euro, da ili ne? 'Nakon uvođenja eura kamate na kredite će pasti'

 – Građanima se govori da idu u kunske kredite, govori se i o fiksiranju kamate, ako je moguće do kraja otplate kredita. Imamo dva scenarija: govorimo o uvođenju eura, a tisuće građana i firmi jure eurske kredite pretvoriti u kunske i još ih fiksirati, dok istodobno osim depozita i obratnih repo aukcija nemamo drugih izvora u kunama i cijena je određena cijenom štednje. Posljedica je da su kunski krediti skuplji od eurskih. Ako bismo kunske konvertirali, poskupjeli bi. A onda se za, recimo, sedam godina uvodi euro i nestaje valutni rizik, a oni su prešli u skuplji oblik kreditiranja jer ih je netko nagovorio – analizirao je direktor HUB-a Zdenko Adrović izbor valute kredita u kontekstu uvođenja eura na raspravi Euro: da ili ne? u organizaciji Ekonomskog laba. Iako je prezentirana kao prikaz suprotstavljenih argumenata, sudionici okruglog stola imali su više-manje ujednačen stav u prilog eura.

U službi moćnih zemalja

– Sve zemlje s manje od 10 milijuna stanovnika ili su brzo uvodile euro ili imaju tečaj usko vezan uz euro. Veće države vode slobodniju politiku tečaja koja pogoduje izvoznicima u recesiji, ali o rezultatima takvih politika nema suglasja struke. I protivnici i zagovornici uvođenja eura smatraju da je to dobro za gospodarski rast – istaknuo je ekonomski analitičar Velimir Šonje te nabrojio i argumente protiv eura: gubi se mogućnost spuštanja vrijednosti valute kao odgovora na krizu, a monetarna politika više nije u službi naše ekonomije nego ekonomije moćnijih država, članstvo u EMU je skupo, a moguć je i raspad eurozone... – Neformalno smo suverenitet odavno izgubili. Puno je više prednosti uvođenja eura. Osim tečajem, monetarna politika može se voditi i na druge načine: izvoznici su predlagali da HNB odobrava kredite po nultoj kamatnoj stopi da se kompenziraju učinci tečaja – kaže Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te dodaje da u ovoj zemlji želja za deeurizacijom nikad nije postojala.

Gubitak banaka milijarda kn

Adrović ističe i da bi prelaskom na euro banke izgubile oko milijardu kuna godišnje, koliko zarađuju trgovanjem valutama. No, dugoročno bi im posljedično smanjenje regulatornog troška povećalo konkurentnost i stvorilo uvjete za pad marži i kamatnih stopa, od čega bi građani profitirali. – Meni se uvođenje eura čini logičnim, imamo ga čak i dosta u gotovini u optjecaju. Ali ako ga nećemo uvesti, uzmimo stvar u svoje ruke i vodimo stvarno autonomniju monetarnu politiku. Ne možemo dozvoliti toliko i kredita i štednje u eurima, ako ga ne uvodimo! – komentirala je Marina Tkalec, znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta. Glavni savjetnik u sektoru istraživanja HNB-a Maroje Lang potvrdio je najavu guvernera Borisa Vujčića da će HNB uskoro dovršiti analize o uvođenju eura i svoju strategiju javnosti predstaviti najesen. – Hrvatska se obvezala uvesti euro, ali s ispunjenjem uvjeta može se „igrati“ i odugovlačiti do postizanja konsenzusa ako se to želi. Najveći strah ljudi vezan je uz rast cijena i pad standarda, no oko 52% građana podržava uvođenje eura – zaključio je Lang.