Vedran Gulin kreativni je direktor u agenciji Proximity Zagreb, aktivni član Hrvatskog dizajnerskog društva i potpredsjednik IAB-a Hrvatska. Gulin je jedan od organizatora i članova žirija nacionalnog festivala oglašavanja IdejaX što će se održati u Umagu 11. i 12. svibnja 2012. godine.
Koje su razlike i sličnosti između digitalnog i klasičnog oglašavanja?
Svi koji se digitalnim oglašavanjem bave profesionalno, uvijek će prvo spomenuti egzaktno mjerenje. Alati za praćenje aktivnosti korisnika razvijaju se iz dana u dan i pomažu pri optimizaciji proračuna puno više negoli je to moguće u offline-medijima. Digitalu krasi interakcija u realnom vremenu, a to je neprocjenjivo.
Što se podrazumijeva pod terminom bolja mjerljivost rezultata u digitalnim kampanjama?
Egzaktno praćenje korisnika moguće je kroz više kanala, od vlastitog praćenja kroz registraciju na korporativnim stranicama, praćenja kroz tehnologiju preko koje se serviraju oglasi ovisno o tome je li korisnik već bio na stranicama oglašivača ili čak već kupio proizvod ili uslugu, sve do praćenja navika konzumacije različitih tipova sadržaja kroz mrežu portala na kojima se oglašava. Uza sve navedene podatke lako je odrediti koliko je učinkovita kampanja i što je praćeni korisnik odradio u sklopu kampanje koju smo osmislili.
Zašto su oglašivači u Hrvatskoj i dalje skeptični prema digitalnim komunikacijama?
Tradiciju je teško mijenjati, ali sve je više klijenata čija su ulaganja u digitalno oglašavanje veća od 10% ukupnog proračuna. Veće povjerenje u online-kupnju i online-biznis općenito bi pridonijelo i većem rastu online-proračuna, a zbog izravne veze oglašavanja s prodajom roba i usluga. Prodajne kampanje kod nas još funkcioniraju pretežno u grupnoj kupnji, a porast prodaje u drugim nišama povukao bi i veću investiciju.
Što su nove tehnologije donijele u oglašavanje?
Kod svega novog uvijek je osnovni problem standardizacija. U poljima u kojima tehnologija napreduje iz mjeseca u mjesec to je jako vidljivo, ali ne zaustavlja napredak. Nove tehnologije donose preciznije targetiranje, jasnije mjerenje učinka, veću interakciju, bogatija multimedijalna iskustva...
Hoće li daljnjim razvojem tehnologija prestati potreba za klasičnim načinima oglašavanja i zašto?
Klasični načini oglašavanja pogodni su za klasične kanale, a kako TV nije ubio radio, neće ni online-mediji offline-medije. Medijska slika se mijenja i prilagođava konzumentima, na način na koji se mijenjaju načini konzumiranja. Klasika uvijek preživljava, samo u možda malo drukčijem obliku.
Je li domaća industrija prepoznala značenje društvenih mreža?
Društvene mreže sada u nekim industrijama znače internet, što je loša strana opsjednutosti društvenim mrežama. Društvene mreže nisu namijenjene svim brendovima, nego onima kojima se uklapaju u opću komunikacijsku strategiju. Najprisutniji su automobilska industrija i FMCG, a polako se uključuju i drugi.
Koji problemi mogu nastati u oglašavanju na društvenim mrežama i kako dobro upravljati Facebook stranicom?
Problemi nastaju isključivo iz krivih postupaka onog tko komunikaciju vodi. Nemar u komunikaciji sa zajednicom, kupovanje fanova, žicanje lajkova i slične metode dugoročno uništavaju ugled brenda.
Zašto je internet okrutan medij za one koji ne rade dobro?
Zato što pamti sve što objavite. Čak i kad to skinete, uvijek postoji neka kopija na pretraživaču ili kod nekog revnog korisnika koja se ne može ukloniti.
Kolika je prednost korištenja blogova u promoviranju kompanija?
Ljudi vjeruju prvo ljudima, a tek onda kompanijama. Sve objašnjeno iz perspektive korisnika ima puno veću vrijednost od promotivnog teksta koji samo hvali vlastiti proizvod.
ne znam tko je vedran gulin niti me interesira ali se moram osvrnuti na jednu rijec u ovom tekstu.u hrvatskim medijima pojavljuje se rijec\"brend\".ako se misli na rijec posudjenu iz engleskog jezika onda je to brand.ona se izgovara kao \"braend\"u americkom engleskom,nikako brend.isto se dogadja i sa lassie,sto balkanci i opcenito slaveni izgovaraju kao lesi.lassie je bila onaj poznati skotski ovcar a njezino ime znaci djevojka ili cura,vrlo rasiren izraz u skotskoj i irskoj koju isti izgovaraju kao lasi,nikako lesi.naculite usi i pisite i izgovarajte kako dolikuje!