Veliki izvoz - nemoguća misija

Koliko god bila kvalitetna, ni riba nije hrvatski proizvod koji bi cjenovno - a i količinski - mogao konkurirati na europskom tržištu. Zbog visoke cijene proizvodnje i drugih naknada proizvođač, naime, u nas još dobiva najmanje, a kupac i dalje plaća najviše - veli Višnja Knjaz, savjetnica direktora i tajnica Udruženja za ribarstvo i preradu ribe HGK.
Uz veću potporu države i s manje administrativnih prepreka, Hrvatska bi, barem kad je riječ o tradicionalnoj marikulturi, i prije uhvatila korak s Europom.  Ovako tek hvata zalet, što je pokazala i Europska izložba morske hrane i tehnologije 14. Seafood 2006. (ESE).  

Kvalitetu treba platiti
Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, na ESE-  u  su se predstavile četiri domaće tvrtke - Marimirna i  Mirna iz Rovinja, Trenton iz Splita i Lustra iz Milne na Braču. I Mirna, sa 130-godišnjom tradicijom - i Lustra, koja je započela s radom prije pola godine - slažu se u jednom. Masovna proizvodnja na tržištu Europske unije, koje su odavno podijelile i kontroliraju velike multinacionalne kompanije, za Hrvatsku je nemoguća misija.
No europski potrošač već ima istančan ukus i svijest o zdravom i kvalitetnom proizvodu, koji je spreman i platiti. I to je šansa hrvatskim tvrtkama  koje se bave preradom i proizvodnjom ribe - mala i ograničena proizvodnja, ali s visokom dodanom vrijednosti - kakva je već postala zaštitni znak jednog Trentona ili Marimirne. A i u Mirni, koja drži oko 33 posto ukupne prerade ribe u Hrvatskoj, tradicionalnu proizvodnju ribljih konzervi od jeseni će nadopuniti potpuno novim asortimanom ribljih pašteta u tubi te programom u sve traženijoj staklenoj ambalaži.

EU manjka 60 posto
U tri izložbena dana Seafooda cijene u Bruxellesu skakale su u nebo. Samo četvorni metar izložbene površine s opremom plaćao se 2500, a ulaznica po danu 60 eura. Usko specijalizirani sajam, na kojem je kvadrata trećinu više nego lani, okupio je sve koji u proizvodnji morske hrane nešto znače - čak 1600 tvrtki iz 69 zemalja, iz cijeloga svijeta! A kako i ne bi, kad i uz vlastitu proizvodnju ribe od 1,4 milijarde tona - Europska unija, u kojoj se po glavi stanovnika pojede između 16 i 18 kilograma ribe na godinu, uvozi oko 60 posto ribe i ribljih prerađevina. Prvo mjesto, koje su do sada držale Španjolska i Grčka, nedavno su preuzeli Turci i Kinezi, koji su ove godine prvi put bili na sajmu i zakupili cijeli paviljon. Posljednje tri godine Kina ostvaruje gospodarski rast deset posto na godinu, a posljednjeg je desetljeća povećala proizvodnju morske hrane sa 25 na 45 milijardi tona.
- Seafood je posljednje mjesto na kojem će proizvođači sklapati komercijalne ugovore. Na njemu ćete pokazati svoje proizvode i vidjeti tuđe, naći partnere, a na kraju krajeva i štošta  naučiti od konkurencije - kazala je Zdenka Drandić, direktorica marketinga Mirne d.d.