Iako je industrija “muška”, kompaniju Ericsson Nikola Tesla već drugi mandat uspješno vodi žena. Gordana Kovačević govori o tajni uspjeha, sve većem broju žena u ICT biznisu, slobodnom vremenu...
Čelnica ste jedne od rijetkih kompanija koja kontinuirano posluje pozitivno. Pripisujete li to branši ili i promišljenom vođenju?
Ne pripisujem to samo industriji u kojoj radimo. Imate puno primjera kompanija koje su bile vodeće i u našoj industriji, ali su s vremenom nestale. Mislim da su najvažniji bile strateške odluke koje smo donosili: izbor strateškog partnera, struktura i odnos prema zaposlenicima koji mogu realizirati naše strateške ciljeve te način rada temeljen na pravim vrijednostima: poštovanju, ustrajnosti i profesionalnosti koji su vremenom postali simbol našeg, slikovito rečeno, poslovnog DNK.
Što vam je najvažnije pri vođenju tvrtke?
Uvijek naglašavam koliko je u svakom poslu važno znati, htjeti i biti inovativan u tome što radite. Tako i u poslu kojim se bavim naglašavam da je važno zaista voditi, a ne samo slijediti. I to ne bilo kako. Čelnik Svjetskog gospodarskog foruma nedavno je rekao da veliki lideri imaju pamet, viziju, dušu, vrijednosti i srce. Potpuno se slažem s njim.
Imate li problem doći do dobrih kadrova?
U EU će do 2015. godine nedostajati 900 tisuća ICT stručnjaka, a trendovi “proizvodnje” takvih profila i u EU i kod nas imaju negativan predznak. To je pomalo čudno s obzirom na to da je potražnja velika i svi koji diplomiraju imaju šansu odmah naći posao, ako ne u Hrvatskoj, onda u EU. Mi kao kompanija nemamo problema s kadrovima, fluktuacija je mala, a na naše oglase javlja se velik broj najboljih.
To podrazumijeva i suradnju s fakultetima...
Da, mi izbor kadrova počinjemo već tijekom studija kroz tijesnu suradnju s fakultetima, a najintenzivnije s FER-om u Zagrebu i FESB-om u Splitu. Naš Ljetni kamp s trinaestogodišnjom tradicijom rada sa studentima jedan je među najkvalitetnijim programima i kroz njega dolazimo do najboljih među najboljima koje provjeravamo u konkretnim projektima u praksi.
Imate i dosta zaposlenih žena?
Naša industrija je “muška”. Omjer je još uvijek osam prema dva jer se žene rjeđe odlučuju za studiranje tehničkih fakulteta. Kao kompanija mi smo i tu bolji od svjetskog prosjeka pa od ukupno 1700 zaposlenih njih 440 su žene. Pozitivno je da se udio žena među mlađim zaposlenicima povećava. Sve naše zaposlenice ravnopravno rade na svim razinama složenosti i odgovornosti kao i muški kolege u lokalnom, regionalnom, pa i globalnom okruženju. Kod nas su kriteriji napredovanja vezani uz rezultate, a ne nečiji spol. Koristim priliku naglasiti da je naša industrija prava prilika za veliku inovativnost neovisno o spolu te da kao društvo trebamo više raditi da bismo osigurali potrebne profile zaposlenika, muškaraca i žena, za tzv. digitalno gospodarstvo koje dolazi.
Vjerojatno ste često na putu, obveza je puno?
Obveza je puno kao i prilika u globalnom okruženju, neke su vezane uz vrstu posla koji radim, a neke su dio moje odgovornosti i uloga u održivom razvoju našeg društva. Putovanja je puno, ali to je sastavni dio mog posla. S obzirom na to da kao lider u ICT-u koristimo najmodernije načine komunikacije, puno se toga promijenilo u odnosu na prije pa puno sastanaka odradimo iz Zagreba s kolegama iz cijelog svijeta koristeći upravo tehnologiju koju i sami razvijamo.
Trpi li zbog obveza privatni život?
Naravno da je vrijeme nadragocjeniji resurs koji imam pa nastojim balansirati obveze koje imam u privatnom i poslovnom životu. Nije uvijek jednostavno, no nije nemoguće. Slobodno vrijeme najradije provodim s obitelji te u čitanju, šetnji, meditaciji i svemu onome što me opušta.
Jeste li ikada imali neugodnosti zato što ste žena na čelu kompanije?
To me novinari često pitaju, pretpostavljam zato što je to ozbiljan problem u našoj sredini. Ja se ne uklapam u stereotip o tzv. staklenom stropu niti sam dosad kao žena imala ikakvih neugodnosti. Slično je i s mojim kolegicama u kompaniji iz čega zaključujem da takve pozitivne primjere trebamo isticati i prepoznavati kako bismo kao društvo napredovali. I u drugim sredinama važno je poticati međuljudske odnose i osiguravati kvalitetnu radnu okolinu u kojoj se cijeni nečiji rezultat neovisno o spolu.
Izvoznici znanja
Koji su poslovni pothvati bili najbitniji u posljednje vrijeme za ENT?
Teško je izdvojiti samo nekoliko ključnih ostvarenja. Ipak, izdvojila bih tri strateški važna pothvata: veliki ugovor na ruskom tržištu koji smo 2012. potpisali s Rostelekomom i koji je jedan od komercijalno najvećih ugovora ikad potpisanih, nadalje činjenica da smo najveći hrvatski izvoznik znanja govori o našem strateškom odnosu prema razvojno-istraživačkim aktivnostima kroz koje godišnje ostvarujemo više od pola milijarde kuna i na kojima radi 800 od ukupno 1700 zaposlenika te veliki projekti informatizacije hrvatskog sustava e-zdravstva.
Kako ocjenjujete gospodarsku situaciju? Bi li trebalo imati neku jasniju strategiju razvoja?
Kapital ide tamo gdje su uvjeti poslovanja poticajni i stabilni, a sugovornici ili partneri pouzdani. Sve razvijene zemlje imaju cijelu paletu različitih poticaja i mjera kojima privlače investitore koji žele ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije. Inovacijska unija kojoj teži EU prilika je i za nas, ali moramo se iskreno upitati što konkretno radimo kao pojedinci, kompanije, lokalna samouprava ili tijela državne vlasti da se u inovacijskoj uniji čuje i naš glas.