- Ovo, bre, izgleda svemirski, kao da su investitori Nemci\', ovim je riječima prošlog petka jedna skupina lokalnih političara međusobno podijelila osobne impresije nakon obilaska tvornice za proizvodnju svježeg programa i prerađevina od mesa peradi koju je varaždinska Vindija sagradila u vojvođanskom naselju Plandište. Od 2009. kada je pokrenuta proizvodnja svježeg i zamrznutog programa od mesa peradi do ovoga ljeta, Vindija je u Plandištu investirala gotovo 15 milijuna eura i zaposlila 200 radnika.
Izvoz u EU i Rusiju
U planu je uvođenje uskoro i dvosmjenskog rada što će donijeti još 130-150 novih radnih mjesta. Prije četiri godine tjedno su u Plandištu obradili oko 75.000 kilograma svježeg mesa i prerađevina, nakon nove investicije tjedna proizvodnja narasla je na 100.000 kilograma pilećeg mesa i prerađevina.
Godišnje će tako na tržište u prvom koraku isporučivati oko 6000 tona svježeg mesa i prerađevina od mesa peradi. Vindijina tvornica jedina u Srbiji unutar mesnog sektora ima izvozne dozvole za EU i Rusku Federaciju te će prve pošiljke uskoro i na ta tržišta.
O investiranju u Vojvodinu, ali i o ostalim aktualnostima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru za Poslovni dnevnik govori direktor Vindije Dragutin Drk.
Je li ovo ulaganje zapravo model kojim Vindija rješava problem izvoza u novim uvjetima, nastao izlaskom Hrvatske iz Cefte zbog članstva u EU?
Da. Nama je već prije nekoliko godina bilo razvidno da će izlazak iz Cefte donijeti probleme, stoga smo se još 2009. odlučili za ovu investiciju u Plandištu. Kupili smo devastirane objekte tvornice Planima, koja se svojedobno također bavila proizvodnjom svježeg mesa peradi. Investirali smo 12 milijuna eura i zaposlili 150 radnika te piletinom opskrbljivali tržišta u regiji. Ishodili smo i halal-certifikat što nam otvara izvoz u arapske zemlje. S ovim ulaganjem riješili smo problem Cefte vezan uz mesni segment, no ostaje nam problem s mliječnim asortimanom...
Što će biti s mlijekom?
Postoje neke ideje, kombinacije, no još je rano iznositi detalje. Mogu tek reći da mlijeko nismo riješili.
Problemi s naplatom
Je li se nelikvidnost smanjila nakon mjera za veću financijsku disciplinu koje je uvelo Ministarstvo financija? Koliko sada iznose rokovi plaćanja?
Popravila se samo djelomično, i dalje su tu veliki problemi s naplatom potraživanja. Rokovi plaćanja duži su od 60 dana.
Jeste li odustali od investiranja u Distrikt Brčko, najavljivali ste 2006. gradnju farmi za perad i pogona za preradu mesa te za mliječni program, spominjala se svota od oko 70 milijuna eura?
Recesija nije trenutak za tako velike planove, ali ne odustajemo. Projekt je prekrasan, no moramo ga odgoditi i čekati neka bolja vremena.
Poslujete u trima velikim segmentima – mlijeko, mesni program i sokovi. Gdje kriza najviše utječe na poslovanje? \"Pliva\" li se u ovim recesijskim neprilikama negdje ipak lakše?
Teško je svuda, ono što nam ide dobro to je izvoz. Tu nemamo problema, naš asortiman odlazi potrošačima u 12 država. Pogon paniranih i pečenih proizvoda 90 posto radi za izvoz. Eto, to ide super. Kada bi sve bilo tako, ne znam gdje bi nam bio kraj. I upravo zato stalno ponavljam – zašto se uvozi ono što mi ovdje imamo, što možemo proizvesti u dostatnim količinama.
Unatrag mjesec-dva više ljudi pitalo me jesam li i ja čula da za Vindiju tražite kupca? Netko podmeće glasine ili možda ipak razmišljate o prodaji tvrtke?
Ponovit ću, Vindija nije na prodaju. I prije dvije godine netko je zlonamjerno podvalio da zbog bolesti prodajem tvrtku, a vidite gdje smo danas, razgovaramo u Plandištu na otvaranju novog pogona (smijeh). Moj osobni stav je da ću, ako nekome mogu pomoći, to i učiniti, ako ne mogu, neću mu ni odmagati. Energiju ulažem u daljnji razvoj Vindije i vrijeme s unucima.
>>