novi trend

Vino pada u drugi plan!? Po zagorskim bregima berba piva

Foto: 'Matija Topolovec/PIXSELL'
Vino pada u drugi plan!? Po zagorskim bregima berba piva
27.06.2013.
u 21:00
Osnovni sastojci koje koristim su ječmeni slad, voda, kvasac, hmelj. Nakon proizvodnje pivo je najbolje za piće tek nakon dva mjeseca, otkriva pivar Anđelko Zrinski
Pogledaj originalni članak

Unatoč tomu što su Zagorci poznati ljubitelji vina i gemišta te obožavaju svoje trsja i klijeti, u Zagorju se pojavio novi trend – proizvodnja domaćeg piva. Anđelko Zrinski iz Stubičkih Toplica tome se posvetio prije tri godine.

Sa svojom opremom

– Nisam ljubitelj piva, ali me zanimalo kako ono nastaje. Bio je to čisti izazov. Počeo sam s jednim loncem i ekstraktima, a danas imam kompletnu aparaturu, odnosno tri lonca za proizvodnju 30 litara svog piva – pokazuje nam zagorski pivar. Sam je napravio i svu opremu, jer to se ne može nigdje kupiti, a recepture je tražio po internetu.

– Osnovni sastojci koje ja koristim su ječmeni slad, voda, kvasac i hmelj. Ječam se namoči na temperaturi vode od 67 stupnjeva, na toj se temperaturi škrob iz ječma pretvara u šećer. Ta pretvorba traje sat vremena, onda se iscijedi u drugu bačvu gdje mora otkipjeti zajedno s hmeljem. Nakon što se ohladi, pretoči se u staklenu posudu, dodaje se pivski kvasac te se nakon tri tjedna pivo pretače u boce, dodaje se mala količina šećera koji se karbonizira, što izaziva pjenu. Nakon tehnološkog postupka pivo je najbolje za piće tek nakon dva mjeseca – objasnio nam je Anđelko svoju tehnologiju kućne radinosti proizvodnje piva, kojem je to ponajprije hobi, zadovoljstvo i gušt.

Pivo podijeli s pajdašima. Anito Petanjek iz Krapine pivo proizvodi od jeseni prošle godine. On je također u taj posao krenuo iz znatiželje.

– Zanimalo me je to. Kod nas u Zagorju sve se vrti oko vina, o vinu svi sve znaju pa me je kopkalo: ako možemo napraviti vino, pa zakaj ne bismo mogli i pivo – razmišljao je Anito i krenuo u istraživanje.

– Kod nas ima malo literature o samoj proizvodnji, uglavnom sam tražio po internetu. Kod same opreme potrebne za proizvodnju pomogao mi je tata Vlado, a ostalo je bila moja briga. Nabavio sam ječam, ječmeni slad, hmelj i pivski tekući kvasac.

Ječam, slad i hmelj kuham u specijalno izoliranoj posudi s vodom, dok za kvasac imam posebne laboratorijske tikvice. Nakon što se smjesa ohladi, stavljam je u protočni hladnjak iz kojeg tekućina curi u staklenu posudu. Za maksimalno 40 litara piva treba mi devet kilograma ječmenog slada i do sto dekagrama hmelja – rekao je Anito, koji je do sada isprobao sedam vrsta piva, svijetlo i tamno, sve s prirodnim sastojcima za sebe, obitelj i prijatelje.

Razne kombinacije


Supruga Maja izdvojila je pšenično pivo kao najukusnije, a Anito ga je dobio od pedeset posto pšeničnog slada i 50 posto ječmenog slada.

– Raznim kombinacijama hmelja dobivam arome, a za crnu varijantu ječam se treba popržiti i za crno pivo sastojci se kuhavaju na temperaturi višoj do 65 stupnjeva – objasnio je Anito.

>> Zašto pivo ima tako dobar okus i zašto ga volimo?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.