Građani se sve više vraćaju navikama naših starih: Jedan kilogram zamijeni i četiri litre ulja

Sve više cijene suncokretova ulja i strah od nestašica, kakve potresaju Njemačku, Španjolsku i neke druge zemlje EU, hrvatske građane posljednjih mjeseci sve više vraćaju navikama naših starih – svinjskoj masti.

U nekim trgovačkim lancima potražnja je od početka rata u Ukrajini porasla u prosjeku 10-20 posto, u nekim trgovinama i više od 50%. Dapače, s rastom cijena svinjetine cijene masti skočile su i više nego suncokretovu ulju – čak 80 do 100%, što znači da je s donedavnih 10 do 12 kuna poskupjela i na 20-ak kuna za kilogram. No gleda li se isplativost, kilogram svinjske masti može zamijeniti čak četiri litre suncokretova ulja, bolje podnosi visoke temperature tijekom prženja, pirjanja i pečenja i može se i više puta koristiti.

Povrće i meso hrskavije je i upija manje masnoće, odlična je i za dizana tijesta, a nekoć se koristila i kao prirodni konzervans. Donedavno se tvrdilo da svinjska mast deblja, povisuje loše masnoće u krvi, začepljuje žile i pospješuje srčane i moždane udare..., da bi je novija istraživanja danas gotovo stavljala u rang maslinova ulja.

Dugo zanemarena

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača svinja, kaže kako je svinjska mast dugo bila zanemarena, ne toliko zbog cijene koliko zbog jakog marketinga ulja te objektivnog nedostatka masti na tržištu.

– Mast se polako počela vraćati u uporabu jer je i medicinska struka sve više zagovara iz nutritivnih i zdravstvenih razloga, no kako je nema u dovoljnim količinama, može samo djelomično zamijeniti ulje na policama i sve je skuplja – rekao je Kuterovac.

Da potražnja za svinjskom masti raste, potvrđuje i Igor Miljak, čelnik uprave PPK u sastavu Pivac Grupe. Otkako je počela globalna kriza s uljaricama, kilogram masti cijenom je čak prestigao litru suncokretova ulja, a interes kupaca i trgovaca je veći.

– S obzirom na strelovit rast cijene svinjskih polovica na svjetskim burzama, pa i kod nas posljednjih mjeseci, i cijena kvalitetne masti koja se najčešće dobiva iz čvrste masnoće kao paralelni proizvod pri topljenju čvaraka išla je gore. U veleprodaji sada ne košta manje od 14 kuna, a u maloprodaji i više od 20 kuna – kaže Miljak.

Teško je reći kolika je proizvodnja, pa i potrošnja u Hrvatskoj, a mast nije ni lagano dobavljiva kao sirovina. To više što Hrvatskoj godišnje nedostaje više od milijun svinja. No poveća li se potražnja, industrija i primarni proizvođači to će uspjeti pratiti, smatra Miljak. Jer, svinjetine na europskom tržištu, za razliku od Hrvatske, ne manjka.

– Veći proizvođači danas jednostavno nisu u mogućnosti na domaćem tržištu nabaviti 15-16 tona čvrstog masnog tkiva za ozbiljniju proizvodnju čvaraka i masti. Od kilograma čvrste masnoće ili sala dobiva se 57-60% masti i 11-13% kvalitetnog čvarka, a ostalo je voda koja u kuhanju ispari. To znači da se od svinje od 130 kilograma dobije oko 5-6 kilograma čvrste masnoće, odnosno 3-3,5 kg standardne, kvalitetne i tradicionalne svinjske masti – rekao je Miljak.

Karmen Matković Melki, nutricionistica Definicije hrane, kaže da bi ona uvijek prvo preporučila maslinovo ulje, a ako mora birati između suncokretova ulja i svinjske masti, mast sigurno ima prednost.

Bolje više vrsta masnoća

– Masnoće su koncentrirane zalihe energije, a dnevno je potrebno oko 30% energije iz masti i ulja i njihovih prehrambenih izvora, od čega zasićene masne kiseline trebaju biti zastupljene manje od 10%. Za optimalan unos esencijalnih i protuupalnih masnih kiselina (omega-9 i omega-3 masne kiseline) izbor bi primarno trebali biti orašasti plodovi, nerafinirana biljna ulja i plava riba. No ne treba izbjegavati opet sve popularniju svinjsku mast koja pokazuje najveću otpornost pri visokim temperaturama te ju je stoga dobro koristiti za pečenje i prženje hrane. Možete pržiti hranu na svinjskoj masti, a salate i povrće začiniti maslinovim ili bučinim uljem. Nije dobro inzistirati na jednoj vrsti masnoća u prehrani – kaže Matković Melki.

Svinjska mast ima oko 40% zasićenih masnih kiselina, 50% mononezasićenih (najviše palmitoleinske i oleinske, koja je dobra za srce i krvožilni sustav) i oko 10% polinezasićenih masti. Bogata je i vitaminom D koji je neophodan za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava. Istraživanje fundacije Weston A. Price otkrilo je da svinjska mast od svinja iz slobodnog uzgoja sadrži čak 1100 IU vitamina D po jušnoj žlici, a preporučenih 30 minuta izlaganja sunčevoj svjetlosti dnevno tijelu donosi 100-200 IU vitamina D.

VIDEO Stari kruh ne trebate baciti: Vratite mu svježinu s malo vode i par minuta u pećnici!