Hrvatska poštanska banka spustila je kamate na kredite stanovništvu samo dva dana nakon što ju je Vlada odlučila dokapitalizirati sa 450 milijuna kuna.
– Dosad smo održavali stopu adekvatnosti kapitala na granici minimuma. Dokapitalizacija, ne samo da je podiže sa 12,25 na 16,5 posto, nego nam omogućava i tržišni iskorak, novi kreditni potencijal od oko četiri milijarde kuna, pod pretpostavkom osiguranja likvidnosti – istaknuo je Čedo Maletić, predsjednik uprave HPB-a, predstavljajući strategiju poslovanja u idućem razdoblju.
Banka će od 1. listopada primjenjivati primjetno niže kamate; za stambene kredite 0,5 postotnih poena niže, a za gotovinske čak 1,5 posto niže.
Novi uvjeti za sve kredite
Dosadašnjih 6,99 posto kamate za stambene kredite smanjili su na 6,49 posto, odnosno 5,99 posto za kredite za mlade do 42 godine, kod gotovinskih kredita pale su sa 10,49 na 8,99 posto, a kod umirovljeničkih sa 8,99 posto na 8,49 posto. Niže kamate primjenjivat će i za kredite u otplati, a ne samo novoodobrene. Direktor stanovništva HPB-a Mato Filipović priznaje da su neke kamate dosad namjerno držali visoko jer nisu imali kapitala za masovnije odobravanje kredita, pogotovo za stambene kredite koji zahtijevaju dugoročne izvore.
EBRD još u igri
– Početkom sljedeće godine, nema dvojbe, kreće novi kreditni ciklus. Smatralo se da bi mogao nastupiti već krajem ove godine, no osjeća se samo u sektoru stanovništva, ali ne i gospodarstva. Sad vlada svojevrsna letargija, ali banke su likvidne i kapitalizirane, gospodarska će se situacija smiriti, a počeo je i trend smanjenja kamata – smatra Maletić, koji prognozira da će konkurencija učiniti svoje, čak i ako se uvede porez na banke.
Izračunao je da banke, da bi zadržale adekvatnost na 14 posto, mogu iznijeti 14 od 380 milijardi kuna kojima raspolažu i još 53 milijarde kuna jamstvenog kapitala, što nije značajan iznos, čak ni za utjecaj na tečaj kune.
- Upitno je i bi li se vlasnici na to odlučili, jer su unošenjem kapitala izbjegavali graničnu obveznu pričuvu – analizira čelnik HPB-a.
O budućoj strategiji razvoja i dolaska do kapitala razvili su nekoliko scenarija, među kojima je još aktualan i ulazak EBRD-a u vlasničku strukturu, o čemu vode pregovore. Također, do kraja godine, u posljednjem kvartalu, najavljuju emisiju dionica javnom ponudom.
– Nemamo decidiran odgovor tko će dokapitalizirati banku, država to može učiniti samo preko svojih institucija, u ovom trenutku jedino HFP-a koji već sad ima 33 posto vlasništva i udio bi mu, ovisno o cijeni po kojoj će se upisivati dionice, mogao porasti iznad 50 posto.
Napokon malo dobrih vijesti iz banaka. Vjerujem da je ovo samo početak jer postoji velika rupa još koju oni mogu nadoknaditi