Vladin savjetnik Ž. Lovrinčević: Problem je neodlučna Vlada!

Hrvati se ne boje reformi jer ne postoji genetski otpor prema reformama, ali problem je u neodlučnosti vladajućih i svih onih koji mogu raditi pritisak na Vladu, poručio je Vladin savjetnik za gospodarstvo Željko Lovrinčević na 2. konferenciji “Novi model rasta hrvatskog gospodarstva”, koja je održana u Zagrebu.

Lovrinčević je kritizirao Vladu da nije dovoljno odlučna u provođenju reformi. Otvarajući konferenciju koju su organizirali časopis Banka i Poslovni dnevnik, premijerka Jadranka Kosor istakla je da je Vlada odlučnija nego ikad prije da provede reforme, ali je pozvala na pomoć i potporu.

– Dolazi vrijeme da svi koji nešto znače u političkom i gospodarskom životu sjednu za stol kako bi se dogovorili o mjerama koje treba radikalno primijeniti za boljitak cijelog društva – kazala je J. Kosor i istakla da nikad nije dobro vrijeme za odgađanje odluka, a ponajmanje sada i da je ova vlada odlučna izvući zemlju iz krize prije potpisivanje pretpristupnog ugovora s EU.

Sumnjičav je Lovrinčević i na Kosoričinu odlučnost.

– Vrijeme za verbalizaciju problema istječe, stiže vrijeme odluka – poručio je Lovrinčević.

Upozorio je da je velik problem u Hrvatskoj to što se od političara očekuju samo dvije stvari:

– Da ne budu umočeni u kriminal i da mogu u dvije-tri rečenice artikulirati misao – upozorio je Lovrinčević.

Upozorio je i na problem zanemarivanja drugih strateških partnera zbog prevelike usredotočenosti na EU.

– Hrvatska se na EU fokusira 24 godine, a za stvaranje države trebalo nam je 19 godina – od Hrvatskog proljeća 1971. do 1990. Smetnuli smo s uma komunikaciju s drugim partnerima koji su dinamičniji i propulzivniji od EU i kod kojih možemo bolje iskoristiti naše komparativne prednosti poput geografskog položaja – kazao je Lovrinčević, koji sumnja u dobru privatizaciju brodogradilišta jer se cijeli sektor u Europi nalazi u najgorem trenutku i “propustili smo najbolje razdoblje od 2003. do 2008.”

Predsjednica AZTN-a Olgica Spevec kazala je da je EU odustao od pojedinačnih sektorskih potpora jer bi tako veći s tržišta istisnuli male. Ostale su samo potpore prema programima pa EU daje veće subvencije nego RH.

– Lani su potpore u Hrvatskoj iznosile 2,6% BDP-a, a u EU 3,6% BDP-a – kazala je Spevec. Glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb rekao je da nas u budućnosti čeka dvostruko manji rast BDP-a u odnosu na razdoblje 2000.-2008. kada je iznosio 4,5 posto, i da nas pravi izazovi očekuju tek kada uđemo u EU.

– Uspoređujem ulazak u EU i vjenčanje. I jedno i drugo traju jedan dan, a nakon toga je vječna borba – zaključio je Škreb.