Vođenje registra 11,6 milijuna kuna – preskupo ili potrebno?

Budući da je Vlada u veljači donijela Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru i odredila da će taj posao obaviti Fina te im za to odobrila deset milijuna kuna, prošli tjedan odredila je i konačan iznos troška registra od 35,39 milijuna kuna u tri godine. Kad je najavljen trošak od 10 milijuna, mnogi su IT stručnjaci već tada bili skeptični – je li potreban toliki novac za popis oko 240 tisuća zaposlenih te su ustvrdili da je za takvo što nužno samo nekoliko stotina tisuća kuna. Odnosno, nipošto oko 11,6 milijuna kuna na godinu.

Sanacija Fine?

– Nema nikakva opravdanja da toliko stoji sustav koji evidentira zaposlenike i smatram da je to prije svega učinjeno radi sanacije Fine – smatra bloger Marko Rakar. I mnogi drugi tako misle s obzirom na to da se u posljednje vrijeme velik dio posla prebacuje na Finu, a kako bi se, kažu, opravdao razlog njezina postojanja. Lucijan Carić, stručnjak za računalnu sigurnost, smatra da je riječ prije svega o političkom, a ne informatičkom projektu.

 – Upitno je ima li stvarne potrebe za tim u ovom trenutku ili je to trebalo napraviti već prije. O trošku registra ne želi nagađati, ali kaže da je svakako previše ako je riječ samo o registru koji će voditi evidenciju zaposlenika i njihove plaće, no možda i malo ako će evidencija biti složenija. U Fini objašnjavaju da će se kroz registar uspostaviti centraliziran obračun plaća za javni sektor, odnosno 4000 korisnika te da su od sredine prošle godine do kraja ožujka uložili 11,26 milijuna kuna. Prema toj računici, iznos što ga je odobrila država može biti opravdan. U istom je razdoblju, kažu u Fini, uspostavljen informatički sustav i sva informatička podrška potrebna za centralno prikupljanje podataka o 240.000 zaposlenika te je razvijena web-aplikacija za unos podataka.

Podaci o zaposlenima

Neki i postavljaju pitanje bi li se problem novca javio da je posao dobila privatna tvrtka, a ne toliko puta prozvana Fina. Novac će se upotrijebiti za godišnje troškove održavanja, podršku i nadzor. Registar će sadržavati popis zaposlenika i njihove osnovne podatke – od školske spreme, staža, organizacijske strukture itd. Fina je sama razvila aplikativno rješenje, a kažu da slične institucije u nekim drugim zemljama za takvo što izdvajaju i mnogo više novca. Ipak, bolje upućeni ostaju pri stajalištu da je izdvojeno previše sredstava uzme li se u obzir da je primjerice manje novca utrošeno za registar branitelja kojih je dvostruko više. Razlika je ipak u tome što će Fina morati stalno pratiti promjenu podataka. No jasno je i da se tu instituciju želi održati "na životu" i iskoristiti velik broj zaposlenika, zbog čega i dobiva sve više poslova.