Davno sam rekao da će kriza dugo trajati. Još smo u njoj, i sreća je da smo izgradili rezerve pa dugo možemo hodati kroz pustinju. Prije ćemo izaći iz recesije nego što ostanemo bez pitke vode – riječi su guvernera hrvatske narodne banke Borisa Vujčića na susretu sa guvernerima centralnih banaka s područja bivše Jugoslavije, koji je organizirao tjednik Lider. Vujčić je tom slikovitom rečenicom odgovorio na pitanje koliko dugo centralna banka može održavati stabilnost cijena i tečaja ako izostane rast. U Hrvatskoj rasta BDP-a nema petu godinu, nego se, dapače, dogodio pad najveći od svih ostalih država u regiji – više od deset posto.
Jedino Srbija rušila tečaj
U višesatnoj raspravi, u kojoj su sudjelovali guverneri Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i zamjenik guvernera BiH zaključili su da su centralne banke došle do kraja sa svojim mjerama monetarne politike te da nemaju čarobni štapić kojim mogu pokrenuti rast. To je posao Vlada i politike, a obveza je centralnih bankara da osiguraju stabilnost cijena i financijskog sustava. Srbija je jedina posljednjih godina rušila tečaj, što je pratila i visoka inflacija, no njihova guvernerka izostala je sa skupa iako je aktivno sudjelovala u njegovoj pripremi.
Zajednička karakteristika svih država velika je nelikvidnost gospodarstva, banke imaju kapitala, ali on se ne usmjerava u kredite. Slično je, kažu, i u eurozoni, što otvara niz pitanja o dometima monetarne politike. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je da je HNB oslobodio golemu likvidnost nakon 2008. godine, banke imaju kapitala, ali dosezi monetarnih mjera ograničeni su. Hrvatska na duge staze rast može crpiti samo na temelju strukturnih reformi i stranih investicija, a ne na akumuliranju duga. Taj će proces prilagodbe dugo trajati, lani je, primjerice, jedini pozitivan doprinos rastu došao od povećanja izvoza, na početku ove godine ohrabruje oporavak kreditiranja privatnog sektora i investicija, ali indeks pouzdanja poduzetnika još je nizak. Bankari su s ocjenom rizika i kreditiranja išli iz jedne krajnosti u drugu, prije krize ležerno su se odnosili prema kreditnom riziku, sve im je bilo fantastično, a sada im je, kazao je Vujčić, gotovo opasno hodati ulicom, a ne davati kredite.
Slovenija će, kazao je guverner banke Slovenije Marko Kranjec, preuzeti loše plasmane banaka i na taj način pokušati dati impuls pokretanju gospodarstva. Tvrdi da se monetarnim mjerama ne može puno napraviti, europska centralna banka ne uspijeva potaknuti banke da daju kredite ni s nultom kamatnom stopom jer bankari ne žele ulaziti u rizik.
Makedonija najuspješnija
Predsjednik uprave Erste Banke Petar Radaković odgovorio je da nije problem ni u bankama ni u monetarnoj politici, koja nije svemoguća, ali katkad vladama i političarima kupuje vrijeme, što nije dobro – već je problem što nedostaju investicija, a njih ne stvaraju ni poslovne ni centralne banke. Makedonija se pokazala kao najuspješnija u krizi – ostvarenjem 4,5 posto stope rasta od 2008. Njezin guverner Dimitar Bogov objasnio je da zasluga za to pripada stranim investicijama, otvoreno je nekoliko novih tvornica dijelova za automobile, a i vlada je dala znatne stimulanse jer je imala prostora za to.
Makedonija ima jedan posto fiskalnog deficita, a kad je počela kriza, javni je dug bio oko 20 posto. No, sad su i oni iscrpili prostor za fiskalne stimulanse pa se nadaju da će poticaj doći od izvoza i oporavka u regiji i Europskoj uniji.
>>Dobit banaka manja za četvrtinu, do kraja godine bit će još gore