Vujčić ne bi bježao od poreza na kamate, ali traži ocjenu učinaka

U situaciji kad se oporezuju svi dohoci, logično bi bilo oporezivati i kamate na štednju, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić odgovarajući na pitanje urednika Dnevnika HTV-a. Vujčić objašnjava da je riječ o njegovu osobnom mišljenju jer promjena poreznih propisa nije posao guvernera niti Hrvatska narodna banka odlučuje o tome. Kamate na štednju oporezuje većina europskih zemalja na sličan način kao i dohodak. Za naše prilike to bi značilo 12, 25 ili 40 posto poreza.

Nije bilo konzultacija

Vlada zasad ne planira oporezivanje kamata, ali Vujčićev pozitivan sav o tom porezu svojevrsno je iznenađenje ima li se na umu da je HNB bio suzdržan prema bilo kojem novom porezu koji bi utjecao na poslovanje banaka, visinu depozita i kamatnih stopa. Vujčić u izjavi za Večernji list tvrdi da se Vlada nije s njim konzultirala o oporezivanju kamata na štednju, već je odgovarao na novinarsko pitanje, iznoseći osobno mišljenje. No, Vujčić ističe da uvođenje poreza na kamate ne bi smjelo biti ishitreno, već taj potez može biti sastavni dio opće porezne reforme. Tada bi se trebalo razgovarati i o tome da se ide na jednaku razinu oporezivanja svih dohodaka od kapitala, pa i od kamata na štednju.

– Načelno mogu reći da bi prije svake promjene poreza trebalo napraviti studiju da se razumno procijene učinci te mjere. Isto vrijedi i za oporezivanje kamata na štednju, pri čemu treba razmotriti utjecaj na kamatne stope, ali i porez na imovinu koji se najavljuje – komentirao je Vujčić.

U SDP-u se o porezu na štednju više govorilo u pretposljednjoj izbornoj kampanji, gdje je tadašnji premijerski kandidat Ljubo Jurčić zagovarao da se jače oporezuju dobici od štednje, dionica, prodaje imovine i slično. Ova je vlada na početku mandata uvela porez na kapitalnu dobit od 12 posto, nemaju u planu oporezivati štednju, već bi svoju reformu zaokružili oporezivanjem imovine. Oročena se štednja, inače, u godinu dana povećala desetak milijardi kuna. Građani su unatrag godinu dana povećali oročenu štednju sa 121 na 129 milijardi kuna, a tvrtke i financijske institucije sa 86 na 88 milijardi kuna.

Od 12 do 40 posto

U većini država prihodi od kamata oporezuju se kao i sve druge vrste dohotka, sa 20 do 30 posto, ali su različiti modaliteti obračuna. Ekonomist Ljubo Jurčić i sad smatra da bi trebali oporezivati štednju sa 12 do 40 posto, slično kao i dohodak od rada.

– Ne treba se bojati da će doći do pada i bijega štednje. Nigdje nije pa neće ni kod nas – kaže Jurčić. Kamate na štednju građanima godišnje donesu 4 do 5 milijardi kuna pa bi im 20 posto poreza uzelo 800 milijuna do jedne milijarde kuna. Državi bi to bio više nego solidan prihod, ali ni građanima koji štede ni bankama ne bi bio po volji.