Vujčić otkrio kada počinje postupak uvođenja eura

Izlaskom iz procedure prekomjernog deficita Hrvatska će steći prvi preduvjet za početak pregovora o ulasku u europski tečajni mehanizam i preuzimanje eura, kazao je to guverner središnje banke Boris Vujčić na konferenciji Tržišta novca. Guverner objašnjava da će takav zahtjev Hrvatska moći službeno pokrenuti pred kraj ove ili početkom iduće godine, nakon što prihvati proračun za 2018. godinu.

Još jedan proračun

Vujčić očekuje da će Europska komisija do sredine ove godine potvrditi da više ne postoji razlozi da se Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Lani je proračunski deficit smanjen ispod jedan posto, a sve upućuje da i ovogodišnji manjak u državnoj blagajni biti na zadovoljavajućoj razini. Prva pozitivna ocjena pala je i na drugom važnom ispitu – a to je javni dug, koji se prvi put nakon osmogodišnjeg rasta značajnije smanjio u prošloj godini. Poznato je da Europska komisija i tamošnje monetarne vlasti traže od država članica eurozone da im javni dug ne prelazi udio od 60 posto BDP-a. Tamo pak gdje je taj dug veći, a Hrvatska je kraj prošle godine završila s 84,2 posto javnog duga mjerenog BDP-om, od država članica očekuje se da ga iz godine u godinu smanje za najmanje jednu dvadesetinu razlike iznad 60 posto. Hrvatskoj to donosi obavezu smanjenja nešto jaču od 1 postotnog poena svake godine.

Lani je ta dvadesetina premašena, a kako bi sličan rezultat mogao biti i ove godine, Vujčić se nada da će s dobrim prijedlogom proračuna za 2018. godinu moći pokrenuti razgovore u ulasku u tečajni mehanizam ERM 2. Radi se o prvoj stepenici k uvođenju eura, odnosno ulaska u eurozonu, gdje se države kandidati za euro nalaze minimalno dvije do tri godine. Pet je kriterija koje svaka članica mora ispuniti, a vezani su uz deficit, javni dug, inflaciju, kamatne stope i tečaj domaće valute. Središnja je banka već najavila da će pripremiti temeljni dokument za javnu raspravu o prednostima i nedostacima uvođenja eura, a kad će se javna rasprava pokrenuti, dobrim dijelom ovisi i o političkim prilikama u zemlji.

Oko 3% rasta

HNB procjenjuje da bi BDP ove godine mogao rasti oko 3%, a ta očekivanja uključuju i umjereni negativni učinak na BDP koji bi mogao proizaći iz financijskih problema s kojima se suočava koncern Agrokor koji se kreće oko 0,3 posto BDP-a.