Guverner središnje banke Boris Vujčić pozitivno se izjasnio o ukidanju najveće stope poreza na dohodak od 40 posto jer vjeruje da može pozitivno djelovati na investicije i poboljšanje poslovne klime. Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će uskoro objaviti svoje projekcije i prijedloge za rasterećenje rada. Lalovac je skloniji ukidanju najveće stope, ali razmatra se i mogućnost povećanja neoporezivog dijela plaće sa sadašnjih 2200 kuna na veći iznos, moguće 2600 kuna. Taj bi se porezni gubitak kompenzirao ukidanjem porezne olakšice tvrtkama na reinvestiranu dobit. Vujčić kaže da smanjenje poreznog opterećenja na dohodak može imati utjecaja na osobnu potrošnju, ali njemu je važniji dugoročni utjecaj na ekonomiju.
– S manjom stopom poreza na dohodak postajemo konkurentniji za investicije. Promjena klime ključna je stvar u ovom trenutku, to više što zemlje u okruženju imaju niže porezno opterećenje plaća – kazao je guverner i podsjetio da se stopom od 40 posto oporezuje dohodak iznad 8800 kuna.
– Druge su zemlje konkurentnije kod zapošljavanja visokoobrazovane radne snage i ukidanje stope od 40 posto dugoročno bi imalo pozitivan utjecaj na investicije. Ukidanjem najviše stope, postigao bi se dugoročno veći efekt na BDP kroz investicije od kratkoročnog učinka koji bi bio ostvaren kroz eventualni rast osobne potrošnje – kazao je Vujčić u razgovoru s novinarima.
HNB je spustio prognozu rasta u ovoj godini na pad od 0,2 posto, čime je znatno korigirao procjenu s kraja 2013. kada su očekivali 0,7 posto rasta u ovoj godini. Centralna je banka tako i dalje ostala optimistična i najbliža je vladinoj procjeni o stagnaciji, dok MMF i Svjetska banka očekuju pad od 0,8 posto. Prijašnja je projekcija predviđala da će se prilagodba javnih financija, zahtijevana u sklopu procedure prekomjernog deficita, odviti najvećim dijelom na rashodnoj strani proračuna, a sad je, kažu, postalo razvidno da će se odviti i na prihodnoj strani, povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, povlačenjem dijela dobiti iz javnih poduzeća te smanjenjem subvencija, što bi moglo rezultirati dodatnim smanjenjem investicija. Za iduću godinu HNB očekuje rast BDP-a od 0,4 posto. Osobna potrošnja će nastaviti padati, zbog daljnjeg pada zaposlenosti i neto realnih plaća te nastavka razduživanja stanovništva. Osobna potrošnja je preduvjet za rast BDP-a, ali i obratno, pa je tu Hrvatska u vrzinu kolu – kazao je Vujčić te objasnio da bez rasta investicija neće biti ni povećanja potrošnje, a investicije će dodatno pasti i ove godine. Statistički pokazatelji upućuju na znatno povećanje izvoza i nešto manje uvoza, no ti su podaci zamagljeni promjenom metodologije, pa će se prava slika znati tek kad se budu uspoređivali podaci u nastavku ove s drugim dijelom prošle godine. Otkako smo u EU, Hrvatska je kao rubna članica EU postala provozna zemlja za neke proizvode, ali razmjeri takve vanjskotrgovinske razmjene brzo će se otkriti. HNB očekuje prosječan godišnji rast cijena od 0,1 posto u ovoj godini i 1,6 posto u idućoj.
>>Strana ulaganja u prvom tromjesečju iznosila 204,3 milijuna eura
>>Lalovac opet napao Vujčića: HNB bi mogao biti izdašniji prema državi
Vučić, meštar ceremonije ukopa gospodarstva RH.