Nikad dosad u povijesti samostalne Hrvatske nije bilo više raspoložive gotovine u sustavu – višak bankarskog novca, uključujući prekonoćne depozite koje drže na računima HNB-a dosegnuo je jučer impresivnih 16,5 mlrd. kn. U prvih 11 dana siječnja prosječni je višak kunske likvidnosti, što je službeni termin koji se koristi u financijama, prema podacima HNB-a, 15,2 mlrd. kn.
Točno je 6 mlrd. kn veći od prosjeka za prosinac 2016. Novca ima. Više no ikad. Potražnja je za njim, ako baš i ne možemo reći “nikad manja”, onda bar – vrlo sramežljiva. To, naravno, ne znači kolokvijalno da građani i tvrtke ne trebaju novac. No, ne apliciraju za njega službenim putem, zahtjevima za kredite.
Zašto je toliko novca u optjecaju? Banke su snažno kapitalizirane, a i HNB je nedavnom intervencijom u prosincu, kad je kupio 438,3 mil. eura, upumpao u sustav više od 3,3 mlrd. kn kako bi zaustavio pritisak na jačanje tečaja kune.
– Likvidnost jest golema, ali s obzirom da još ne uzrokuje inflatorne pritiske, a tečaj je razmjerno stabilan, HNB može nastaviti s takvim mjerama. Potražnja je, s druge strane, prilično skromna, a da bi se pojačala, s dužničke su strane ipak potrebna dugoročnija očekivanja oporavka tržišta rada – pojašnjava Zrinka Živković Matijević iz RBA.
Analitičari iz njezina odjela ističu da je priljev kunske likvidnosti iz strukturnih operacija HNB-a lani ipak rezultirao približavanjem kunskih kamata eurskim, što je pojačalo i potražnju za kunskim kreditima kod kojih dužnici nisu izloženi tečajnom riziku.
Za ovu godinu očekuju sasvim blagi rast kreditiranja građana, ali i veću potražnju poduzeća koja su se dosad više zaduživala izravno u inozemstvu u eurima, što bi, smatraju, postupno moglo apsorbirati višak likvidnosti. Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Addiko Banka nešto je optimističniji; prognozira umjereno ubrzanje rasta kredita za 4 do 5% posto, kod stanovništva najviše potrošačkih.
– Objektivno je očekivati rast kreditnih agregata u okvirima nekoliko postotnih bodova na godišnjoj razini – slaže se i Alen Kovač iz Erste banke. U Splitskoj banci napominju da su već 2016. zabilježili snažniju potražnju za kreditima u korporativnom sektoru, ali i ukupan pad plasmana zbog otpisa loših kredita.
Sličan trend očekuju i 2017., kao i lagani rast kredita građanima. No, ako se višak “keša” ne utopi u snažnijem kreditiranju, pitanje je gdje će u konačnici završiti, i kod nas i globalno, gdje je slična situacija? Dobri poznavatelji rizika vide ga, između ostalog, i kao neki novi potencijalni “balon” – nekretninski, dionički ili čak obveznički.
Jer, financijaši ne vole gledati “mrtav” novac; ako se ne okreće, ne donosi prinos.
Nikad skuplji i opasniji krediti da ostaneš beskućnik.