Vlada bi na današnjoj sjednici trebala usvojiti odluku o financiranju LNG terminala, čime bi priča o tom projektu konačno bila zaokružena. Za realizaciju projekta potrebno je osigurati oko 234 milijuna eura, od kojih veći dio odlazi na kupnju plutajućeg terminala.
Europska komisija već je odobrila 101 milijun eura bespovratno za taj projekt, Vlada bi trebala osigurati još 100 milijuna eura, a HEP i Plinacro dali bi po 15 milijuna eura pa bi se time zaokružila financijska konstrukcija. Jedina je prepreka početku radova izvlaštenje vlasnika dijela zemljišta na kojem bi se razvijao projekt. Zakonsko rješenje osigurava brzo izvlaštenje uz cijenu uračunatu u sam projekt, koja iznosi oko 14 milijuna eura.
– LNG na otoku Krku ne može se i ne smije promatrati kao uzaludan projekt kao što to neki žele imputirati, posebice oni koji su protiv tog projekta. Oni koji su protiv njega, uz pretpostavku smanjenja proizvodnih kapaciteta Hrvatske, usmjeravaju Hrvatsku na punu plinsku ovisnost – kazao je ministar energetike Tomislav Ćorić braneći projekt od kritičara koji ga drže neisplativim.
Naime, kapacitet terminala je oko 2,6 milijardi kubnih metara plina, a nakon natječaja o dugoročnom zakupu kapaciteta rezerviran je prostor samo za HEP i Inu koji su iskazali potrebu za samo 520 milijuna kubnih metara plina. Za dodatnih 400 milijuna kubika neobvezujuću ponudu dali su Mađari, ali Ćorić je istaknuo da ne želi da se održivost projekta veže uz postojanje interesa Mađara kada se na tržištu nakon realizacije projekta mogu naći i drugi interesenti.
Hrvatska proizvodnja plina naglo pada iz godine u godinu pa sada proizvodimo samo 40 posto ukupnih potreba za plinom, a proizvodnja godišnje pada za 8 posto ukupnih potreba, što nas dugoročno, a prije svega zbog nebrige i nezainteresiranosti nadležnih za istraživanje i razvoj plina, stavlja u poziciju potpune ovisnosti o uvozu plina. S obzirom na te okolnosti, diversifikacija dobavnih pravaca, a u tom kontekstu i LNG terminal za ukapljeni plin, za Hrvatsku je geostrateški i energetski važan projekt.
>> Evo kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina
Koliko znamo da bi LNG terminal bio na pozitivnoj nuli mora imati zakupljeno 1,6 milijardi kubika, za sada ima 520 milijuna kubika što je samo trećina. Drugo pitanje je zašto radimo terminal za plin koji je 30% skuplji od ovoga koji trenutno koristimo, znamo da je najveći potrošač Petrokemija, kako će oni uspjeti zadržati proizvodnju kada i danas kada imaju jeftiniji plin rade sa ogromnim gubicima? Koliko će štete turizmu i flori i fauni otoka Krka nanijeti LNG terminal? Zašto smo otkupili od INAgip-a 20 tak plinskih platformi u sjevernom Jadranu sa kojima bi Hrvatska mogla zadovoljiti 95% svojih potreba za plinom zajedno sa drugim plinskim poljima? Zašto se radi LNG terminal kada imamo 250 km dalje drugi LNG terminal u Italiji? Zašto se ne okrenemo obnovljivim izvorima energije kada svi znamo da plin i nafta polagano odlaze u povijest kao energent? Otok Krk sa svojom turističkom djelatnošću više zaradi nego LNG terminal i od te zarade stanovnici otoka imaju direktne financijske koristi, dok kod LNG terminala prema planu Vlade građani RH će snositi gubitke?!?