Nakon kriznog – i ekološki harač?! Kako bi se stalo na kraj švercerima ambalaže iz susjednih zemlja koji je skupljaju i vraćaju u Hrvatsku kako bi je unovčili, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sjetili su se da za taj propust carine i drugih mjerodavnih službi po džepu opale, koga drugoga nego domaće proizvođače koji posluju i na izvoznim tržištima, ogorčeni su u Gospodarskom interesnom udruženju proizvođača pića, koje pokriva više od 80 posto hrvatske proizvodnje.
Duple deklaracije
Odlukom za koju nije precizirano otkad stupa na snagu i nema nikakvu zakonsku podlogu, svi proizvođači pića i napitaka – Dukat, Podravka, Vindija, Jamnica, Badel, Kutjevo..., dužni su za robu koju izvoze napraviti nove deklaracije bez obavijesti o povratnoj naknadi od 0,50 kuna kako bi se spriječila svaka zloporaba na štetu Fonda. Ni Fond, a ni resorno ministarstvo u čijem je "portfelju", pritom nimalo ne zanima činjenica da deklariranje proizvoda za izvoz ovisi i usklađeno je s propisima zemlje uvoznice, a proizvođači bi zbog duplih deklaracija (za strano i domaće tržište) morali povećati i zalihe gotove robe, prilagoditi proizvodnju, povećati troškove nabave uz prijetnju većeg otpisa robe, kaže direktorica GIUPP-a Ružica Glazer.
Kredit za prilagodbu?
Dragica Basarić iz Eko-Ozre tvrdi da se prema prvim procjenama na tržišta izvan RH plasira oko 100 milijuna ambalažnih jedinica godišnje pa se neplanirani trošak proizvođača mjeri u desecima milijuna kuna. U slučaju da se prihvati prijedlog ručnog lijepljenja naljepnica i markica, svaki milijun komada dodatno stoji 313.720 kuna.
- Prihvaćamo da je vraćanje ambalaže iz BiH, Slovenije... u RH štetno za Fond, no ako ne može spriječiti takve kriminalne radnje, Fond štetu treba nadoknaditi u suradnji s Carinskom upravom i MUP-om, a ne preko leđa domaćih proizvođača izvoznika - tvrdi Glazer.
Špekulira se kako se novim nametom pokrivaju gubici Fonda koji je lani uprihodovao 265 milijuna kuna manje nego 2008., no direktor Vinko Mladineo to demantira ističući kako su i 2009. bili u plusu 41 milijun kuna. Red se, tvrdi, mora uvesti. Na granici je već zaplijenjeno nekoliko tegljača i kamiona koji su povratnu ambalažu švercali u RH. Nije isključeno da se šverca i strana ambalaža.
No, Fond po svakoj prošvercanoj boci gubi 65 lipa - 50 koje idu trgovcu za povrat, a 15 lipa proizvođaču, kojemu je to, ako je plasira na inozemno tržište, nezakonita dobit, kaže Mladineo. Tvrdi da je šteta proizvođača zbog novih deklaracija prenapuhana, a Fond je taj koji gubi milijune. Uostalom, ako su to veliki izdaci, proizvođači mogu zatražiti i beskamatni kredit Fonda kako bi proveli njegovu odluku, poručuje.