Novca na tržištu ima

Za tri mjeseca blokade država će se morati zadužiti 75 milijardi kuna

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Sabor sjednicu nastavio raspravom o Vladinom paketu prijedloga zakona s područja financija i turizma
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Sabor sjednicu nastavio raspravom o Vladinom paketu prijedloga zakona s područja financija i turizma
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Ministri dolaze na sjednicu Vlade
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Sabor o Vladinom paketu prijedloga zakona s područja financija i turizma
05.04.2020.
u 07:02
Vlada će novac najprije tražiti na domaćem tržištu, a tek potom i na međunarodnom
Pogledaj originalni članak

Ministarstvo financija pribavilo je prvih šest od 65 milijardi kuna, koliko će iduća tri mjeseca država morati posuditi za funkcioniranje hladnog pogona, otplatu 20 milijardi kuna starog duga te pokriće osnovnih troškova: plaća, mirovina, socijalnih davanja, pojačanih izdataka u zdravstvu i ostalim javnim službama koje se nalaze na prvoj liniji obrane od koronavirusa.

Milijarda eura iz fondova EU

Ministar financija Zdravko Marić u intervjuu za Večernji list kaže da tih 65 milijardi kuna predstavlja 45% planiranog državnog proračuna za ovu godinu. Golem je to novac koji će se najprije tražiti na domaćem tržištu, kod banaka te mirovinskih i investicijskih fondova. Tek nakon toga Hrvatska će pokušati svoje papire ponuditi i na međunarodnom tržištu, gdje se očekuje neviđena gužva. Posljednjih desetak dana raspoloženje investitora testirali su Belgijci te se zadužili za osam milijardi eura na sedam godina uz kupon od 0 posto, Estonija je prodala prvih 200 milijuna eura uz negativnu kamatu od 0,29 posto, Češka se zadužila kod kuće uz 1,2% kamate, a Izrael je na svoju desetogodišnju obveznicu postigao cijenu od 1,07%. Slovenija će za svoju trogodišnju obveznicu vrijednu 850 milijuna eura platiti 0,25% kamate dok će za devetogodišnji dug od 250 milijuna eura kamata biti 0,7%.

Svoj prvi "korona" kreditni aranžman RH dogovara s domaćim bankama i poslužit će za isplatu travanjskih plaća i mirovina. Novca na tržištu ima jer je središnja banka upumpala desetke milijardi kuna, no druga je stvar pod kojim će se uvjetima realizirati nova zaduženja. Sve do izbijanja pandemije i Hrvatska se, putem trezorskih zapisa, kratkoročnih vrijednosnih papira do godinu dana, zaduživala gotovo beskamatno, a niske su kamate ugovorene i kod posljednjih izdanja državnih obveznica. Kad su posrijedi pregovori s bankama, s njihove će se strane vjerojatno na stolu naći i odnos države prema bankarskom sektoru u proteklih nekoliko godina, te repovi vezani za franak. Općenito gledano, bez obzira na pojačane potrebe svih država, novca u svijetu ima.

- U prvom šoku došlo je do povećanja rizika i rasta premija, no nakon što su brojne države predstavile svoje izdašne pakete pomoći, taj je strah razbijen. Bude li rasta kamata, ne vjerujem da će biti znatan - procjena je Željka Lovrinčevića, analitičara Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Premda su se neki šokirali brojkom od 65 mlrd. kuna, kolike će biti tromjesečne državne potrebe za zaduženjem, Lovrinčević veli da ta brojka nije konačna te da joj treba pribrojiti još 10-ak milijardi, koliko će se morati zadužiti lokalne jedinice i javna poduzeća. Rupa će, dakle, biti teška deset milijardi eura samo za tri iduća mjeseca, od čega RH može računati na nešto više od jedne milijarde eura iz europskih fondova. Ostalo će se morati snaći.

Optimistični scenarij

- Većina zasad pokušava prvi likvidnosni šok zatvoriti kod kuće. To ćemo i mi činiti, ali paralelno treba otvoriti razgovore s međunarodnim institucijama o dugoročnom priljevu kapitala - kaže Lovrinčević. Nove financijske potrebe države težit će 75 milijardi kuna samo u optimističnom scenariju da će blokada gospodarstva trajati najdulje tri mjeseca. Prvi paket mjera RH pogurat će javni dug na 90% BDP-a. Za više od toga, ako kriza potraje dulje, trebat će pomoć.

- Treba voditi računa da je Hrvatska u odnosu na druge zemlje donijela jako ekstenzivan paket mjera - upozorava Lovrinčević. Ako smo proteklih godina gledali u nebo i molili da nam toplo vrijeme donese turiste, sad bi molbe mogle biti da odnese virus. - Razgovaramo i s raznim međunarodnim financijskim institucijama, a svakako računamo na potporu EU kroz osiguravanje maksimalne fleksibilnosti preostalih sredstava iz EU fondova, ali i na dodatnu likvidnost kroz netom predložene financijske programe i instrumente EK - kazao je Zdravko Marić.

VIDEO Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

IH
iron.hide.54966
07:40 05.04.2020.

I zaduživanje ima svoje granice, a onda kad i tu iscrpimo sve mogućnosti onda ide objava da ćemo morati pronaći način za suživot sa virusom jer si drugo ne možemo priuštiti. Cjepiva nema, proračun prazan, a dugove treba platiti.

AN
Antiflašist
07:35 05.04.2020.

Nazalost, ako ova situacija potraje neminovno slijedi bankrot drzave, sto ovo duze bude trajalo to ce biti nemoguce vise izaci iz spirale bankrota, moze se drzava zaduztiti ali ako privrede nema od kuda ce to vratiti? Sad jos dovlacite nase gradane iz rizicnih zemalja kako bise ovo njesra jos vise produzilo, svaki dan duze znaci propast jos firmi, nema nazad, ovo je kraj, tko ima nek cuva, tkoe nema nahebao je.

DU
Deleted user
07:34 05.04.2020.

Smiješi nam se drakonski porez na nekretnine - jer jedino to preostalo fiskalno "blago"! U situaciji kad će biti ogroman ispad PDV-a, glavnog punitelja proračuna zbog smanjenja kupovina i ispada turističke potrošnje, u stanju kad gospodarski subjekti imaju problem kako održati glavu iznad vode, te kad se smanjila trošarina od visokotarifnih roba poput goriva, cigareta itd. - igrat će na sigurnu kartu da "zveknu" po nekretninama jer one su vječno tu i spremne za državno "šišanje". Trebalo nam je > 10 god. da se dignemo nakon krize 2008. godine - sad će nam ići brže jer će građanima izvaditi novac preko nekretnina.