Zaigrali se ulaganjima: Agramove investicije na leđima osiguranika

Golemo zdanje na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, poslovni toranj u Splitu, sporna zgrada Euroherca u Zadru, popraćena brojnim prijavama za bespravnu gradnju koje su otišle u zastaru, poslovne zgrade u Karlovcu i Slavonskom Brodu, nedovršeni Eurodom u Osijeku... zgrade i poliklinike koje je Koncern Agram izgradio posljednjih godina teško je i pobrojiti. Uložili su stotine milijuna eura, što u zemlji gladnoj investicija nikako nije loša stvar. Loše bi bilo kad bi preinvestiranje i nužni kapital, potreban za usklađivanje sa zahtjevima Solvencyja II, tvrtka pokušala nadoknaditi na, recimo to tako – neadekvatne načine. Na štetu osiguranika.

Kome treba novi zakon

Pravu bilancu Koncerna Agram vjerojatno zna samo njegov vlasnik Dubravko Grgić. Nadzoru, što je gotovo nevjerojatno, konsolidirana bilanca poduzeća u sastavu Koncerna – nije poznata. Izvor blizak Hanfi svjedočio je jalovim pokušajima supervizije da dođe do izvještaja koje bi im, prema Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o računovodstvu, Koncern morao predavati za sve tvrtke u kojima ima više od 50 posto vlasništva. Zanimljivo je da Koncern Agram, osim zajedničke bilance, nema čak ni zajedničku web stranicu koja je već pravu vječnost – u izradi. Nemoguće je doznati u Hanfi vode li, i koje, postupke protiv društava iz Koncerna. Agencija to ne otkriva, nego tek po kraju postupka objavljuje rješenja.

Sljedeća faza poslovanja Agrama zapravo velikim dijelom ovisi o tome hoće li Ministarstvo financija pripustiti novi prijedlog Zakona o osiguranju koji bi im riješio dobar dio problema.

Velike uštede od radikalnog rezanja odšteta osiguranicima lijepo bi se nadopunile i nižim izdacima za garancijski fond jer bi, kao što smo već pisali, glavni teret za štete iz 80-ih i 90-ih preuzela Croatia osiguranje. A, što je najzanimljivije od svega, taj nam zakon uopće – ne treba! Prema Planu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, koji je Vlada prihvatila u veljači, njegova promjena nije predviđena.

Dogovor oko nameta

Ministarstvo financija ni nakon šest dana nije nam odgovorilo duguju li društva iz Koncerna Agram golem novac po osnovi dijela premije koji moraju izdvajati za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Nakon što je Vrhovni sud nedavno dao rok državi i osiguravateljima da se do 15. studenog dogovore oko nove visine uistinu nepravednog nameta ili ga osiguravatelji više nisu dužni plaćati, Agram bi mogao dobiti prostor za relativiziranje dosad neplaćenih troškova. Osiguranici u Agramovim društvima taj luksuz nemaju.