Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja saborsko prihvaćanje Zakona o radu nakon skoro dvije godine pregovaranja tijekom kojih su zabilježeni brojni pritisci sindikalnih središnjica, poručili su danas iz HUP-a.
Navode kako HUP koji je aktivno uključen u pregovaračke procese, promjene u novom Zakonu o radu smatra tehničkim usklađivanjem s europskom pravnom stečevinom. Naime, suprotno tumačenjima sindikata, novim se rješenjima unesenima u konačnom prijedlogu ne umanjuju radnička prava, odnosno može se ustvrditi kako se radi i o njihovu poboljšanju prema dosadašnjim rješenjima. Ovakav prijedlog Zakona dobio je pozitivno mišljenje Europske komisije te ga u tom kontekstu treba i promatrati - kao ispunjenje uvjeta za zatvaranje poglavlja 19 - Socijalna politika i zapošljavanje. Zakonodavna inicijativa za izmjene Zakona o radu pokrenuta je radi usklđivanja zakona s direktivama, odnosno nužnoga dodatnog implementiranja, objašnjenja ili redefiniranja pojedinih pravnih normi.
Ovaj Zakon nije donio nikakve revolucionarne promjene niti je svojim rješenjima značajnije utjecao na posebne interese poslodavaca, odnosno radnika i sindikalnih središnjica. Novim Zakonom radnička su prava zaštićenija nego u dosadašnjim rješenjima u Zakonu o radu. Smanjen je broj dopuštenih prekovremenih tjednih sati sa 10 na 8, povećano je trajanje godišnjeg odmora na minimalno četiri tjedna, ne računajući pri tom neradne dane i blagdane, uređeno je pitanje pripravnosti, smjenski i noćni rad, te se posebno posvetila pozornost zaštiti maloljetnika i zaštiti zdravlja radnika uopće, navodi se u priopćenju.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u roku od 60 dana uputit će Vladi RH dodatne izmjene i dopune Zakona o radu, kojima bi se uskladila sva dodatna interesna i druga pitanja koja su inicirali socijalni partneri.
Pitanje ugovora o radu na određeno vrijeme, koje sindikalne središnjice najviše ističu kao sporno područje, rješavat će se u tom „drugom krugu“ pregovora. U tom će sljedećem krugu poslodavci ići sa zahtjevima kojim bi se poboljšao sadašnji Zakon o radu s ciljem smanjenja rigidnosti nekih odredbi. Ugovori na određeno vrijeme sklapaju se upravo zbog rigidnosti odredaba o otpuštanju radnika, te se poslodavcima treba omogućiti fleksibilnije otpuštanje, ali i zapošljavanje radnika. Pravi problem zapravo je kontrola ugovora na određeno vrijeme, a ne ugovor na određeno vrijeme kao takav. Također, potrebno je urediti pitanje bolovanja u otkaznom roku koje se najviše zloupotrebljava od strane radnika. Sva ta interesna pitanja poslodavci su već predstavili javno i na njima će inzistirati u „drugom krugu“, zaključuju u HUP-u.
stvarati od radnika bijelo roblje kroz ugovore o radu na ti mjeseca ttokom tri ili više godina je sramotan potez. Djelatnik bi trebao biti pod ugovorom o radu najviše 6 mjeseci i tada bi ga ili otpustilo ili dalo ugovor o stalnom radnom odnosu. Poslodavac koji nije sposoban plaćati radnika barem najnižu ugovorenu neto plaću nije poslodavac i trebalo bi ga se ili brisati iz registra ili zatvoriti na dugo vrijeme da si razmišlja. Poslodavac koji ne plati radnika dva ili tri mjeseca ide obavezno u zatvor a poduzeće pod stečaj! Poslodavac koji prikazuje državi jedan iznos plaće (minimalac) a plaća radnika puno više je lopov i treba u Zatvor, zato jer vara za porez i zato jer nanosi štetu radniku!