Hrvatski se poljoprivrednici ne bi trebali bojati ulaska u EU, već to trebaju shvatiti kao izazov. Slično je bilo s njihovim austrijskim kolegama - i oni su se bojali da ćemo ući u veliki trgovinski deficit. Imali su strah od otvorenog tržišta, no mnogi od njih su iskoristili šansu - taj ulazak otvara perspektivu i oni su uspjeli svijetu prodati svoje proizvode, a prvenstveno vina. Nadam se da će tako biti i u Hrvatskoj . Najvažnije je da ponudite kvalitetu, a i kod vas također vidim šansu s vinima“, rekao je Nikolaus Berlakovich, bivši austrijski ministar poljoprivrede na otvorenju konferencije Snaga hrvatske hrane, održanoj u utorak na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.
U prezentaciji pod nazivom Iskustvo Austrije Berlakovich je rekao da se njegova zemlja opredijelila za održivi regionalni razvoj i pažljivu uporabu prirodnih resursa. „Nemamo svojih energenata pa smo se morali okrenuti obnovljivim izvorima. Važan nam je ruralni razvoj. Dvije trećine naše zemlja prekrivaju planine, pa su farme međudobno udaljene, a o njima skrbimo novcem od kojeg pola dobivamo iz EU. Razvoj planinskih prostora jako je važan i zbog austrijskog turizma. Oko 16 posto proizvodnje nastaje na organskim farmama, a taj udio i dalje raste, uz podršku vlade“, napomenuo je Berlakovich.
„Izazov je osigurati opskrbu EU hranom, pa nam je nužna modernizacija kako u Austriji tako i u Hrvatskoj. U zadnje vrijeme smo zajedno s hrvatskim kolegama dosta raspravljali o zajedničkoj agrarnoj politici, sada možemo u EU zajedno razvijati naše ideje. Svaka država mora sama naći svoj put - mi imamo ekološku poljoprivredu, farme, organske farme, ali isto tako i hranu visoke kvalitete. Danas postižemo dobre rezultate u poljoprivredi iako se povremeno javljaju problemi. Tako smo zbog sankcija smanjili izvoz u Rusiju, no sada otvaramo nova tržišta kao što su Kina, Koreja ili zemlje Afrike“, rekao je bivši austrijski ministar, koji je dio govora održao na materinjem jeziku Gradišćanskih Hrvata.
Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva pri HGK potom je održala prezentaciju pod nazivom „Hrvatska poljoprivreda 2030.“ Po njenim podacima, Hrvatska sudjeluje sa 0,7 posto u poljoprivrednoj proizvodnji, EU iako ima čak 1,9 posto poljoprivrednih gospodarstava. Vidljiv je znatan pad u proizvodnji od 2009. iako u EU proizvodnja raste. Posebno je loša situacija u stočarstvu gdje je proizvodnja od 2005. pala za 15 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je 2013. bila svega 56 posto, a ove je godine pala na 53 posto. Prosječno hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo ima tek 5,6 hektara, dok je u Europi prosjek 14,4 hektara. Također, u Hrvatskoj je prosjek 4,4 grla stoke, a u EU 11 grla. Prinos pšenice je 90 posto europskog prosjeka, kukuruza 82 posto. Također, hrvatska krava daje samo 65 posto količine mlijeka koje daje europska krava. Zato Hrvatska treba težiti većem volumenu proizvodnje, udruživanju i kratkom lancima opskrbe, te snižavanju troškova. Od 2017. se ukidaju kvote za šećer što će dovesti do povećanja proizvodnje šećerne repice i šećera. Ukidaju se i kvote za mlijeko, ali tu se ništa neće dogoditi, rekla je Žaklina Jurišić iz HGK.
Nazočnima se obratio i Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, koji je podsjetio da taj dnevni list sustavno već godinu i pol organizira okrugle stolove na kojima predstavnici državnih institucija, proizvođača i znanstvene zajednice raspravljaju o povećanju poljoprivredne proizvodnje. „Hrvatska poljoprivreda je svake godine u minusu od milijarde eura zbog nedovoljne pokrivenosti uvoza izvozom. Našim poljoprivrednicima nedostaje znanje i nužna je edukacija u prehrambenom sektoru kako bi se ovo društvo razvijalo na održiv način“, rekao je Šimatović.
Događaju je nazočio i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je novinarima odgovorio na sljedeća pitanja:
Ima li šanse za hrvatsku poljoprivredu?
Hrvatska poljoprivreda je, skupa s ribarstvom, jedna od strateških grana našeg gospodarstva. Sve radimo u interesu i na dobrobit hrvatskih poljoprivrednika.
Kako bi htjeli vidjeti našu poljoprivredu 2030.?
Želim vidjeti puno mlađe vlasnike poljoprivrednih gospodarstava s većim posjedima od sadašnjih kojim imaju 5,6 hektara u prosjeku, s više naobrazbe, da imamo proizvodnju s dodatnom vrijednošću i zaokružene cikluse. Želim pametnu proizvodnju, nove tehnologije, više korištenja fondova i udružene poljoprivrednike.
Zašto uvozimo toliko hrane?
Zato što 20 godina radimo krivo, zanemarili smo proizvodnju od loše zemljišne politike do lošeg sustava uređenja tržišta i potpora. To mijenjamo iz dana u dan, a rezultate vidimo kroz bilance i podatke o izvozu hrane.
Kako se novi proračun odrazio na poljoprivredu?
Proračun je usuglašen s ministrom financija i bit će u interesu hrvatske poljoprivrede. Ugradili smo poljoprivredu u industrijsku strategiju koju smo definirali zadnjih mjeseci, koristeći mogućnosti koje nam pruža članstvo u EU.
Što uopće odgovoriti ovome labudu, kad kao agronom nema pojma o ekonomiji. Svaka zemlja štiti svoju proizvodnju, čak i u Zambiji. Nema smisla uopće o međunarodnoj ekonomiji i odnosima pričati provincijskim agronomima, arhitektima i liječnicima koji se time bave, a ništa ne znaju.