Zatvoreno još 720 farmi, “cvjeta” uvoz jeftinih sireva i vrhnja

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj i dalje alarmantno pada. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) o isporučenim količinama mlijeka u mljekare (ne računajući prodaju na kućnom pragu u prerađenom ili neprerađenom obliku te količine mlijeka koje farmeri rabe za osobnu potrošnju), lani je s gospodarstava otkupljeno 435,6 milijuna litara, što je oko 18 milijuna litara ili 4% manje nego godinu prije.

Daleko od prosjeka EU

Zbog izuzetno složene problematike u sektoru, niske konkurentnosti koja je vezana uz visoke troškove proizvodnje, nisku produktivnost i odnose u lancu vrijednosti, isporučene količine gotovo su za trećinu manje u odnosu na pretpristupnu 2012. kada je 14.874 proizvođača ukupno isporučilo 602,4 mil. litara. Iako farmeri uvelike ovise o otkupljivačima, odnosno velikim mliječnim industrijama, ovaj lanac vrijednosti nikada nije sagledavan zajednički. Stoga u nedostatku zajedničke strategije izlaska iz krize svjedočimo daljnjoj propasti i zatvaranju farmi, smanjenoj proizvodnji te rastu uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda.

Analiza Croatiastočara o stanju u stočarskoj proizvodnji i pratećoj prerađivačkoj industriji uoči reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i novog programa ruralnog razvoja 2020. – 2027., pokazala je da je ukupan broj mliječnih krava u zadnjih pet godina manji za 17 , uz prosječan pad proizvodnje mlijeka od 4% godišnje, dok je kod ostalih zemalja članica EU ta stopa manja od 1%. Otkup je u prosjeku manji za 13%, dok je u isto vrijeme kod ostalih EU članica rastao 6%.

Zabrinjavajuće brojke govore i kako je broj farmera lani pao za novih 720 (na 5473) u odnosu na 2018. kad je mlijeko isporučivalo njih 6193, a u odnosu na 2014. upola ih je manje. Još primjerice 2007. imali smo ih oko 32 tisuće s isporukom od 674 mil. litara. Lošim trendovima na ruku ne ide ni činjenica da proizvodnja mlijeka na hrvatskim gospodarstvima u odnosu na prosjek EU zaostaje za gotovo 3000 litara te da je, primjerice, prvih 2000 farmera u 2018. isporučilo gotovo 90% ukupnog mlijeka, pri čemu se po kravi pomuzlo oko 10% manje mlijeka (oko 6200 l po kravi) u usporedbi s prosjekom EU. Ostalih 4000 koji drže nešto više od 50% krava isporučilo je tek 1000 litara po kravi ili samo 15% prosjeka EU, podaci su Croatiastočara.

Uvoz maslaca veći 25%

Samo u zadnjih osam godina proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pala je čak 28%, dok prerađivačka industrija godišnje treba najmanje 900 mil. litara. Lani tako nije namirila ni polovicu potreba pa je samo u prvih devet mjeseci lanjske godine uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku rastao za oko 3300 tona u odnosu na isto razdoblje 2018. Svježeg sirovog mlijeka uvezli smo 1% manje nego godinu prije, ali i dalje enormno raste uvoz sireva – 27.188 t u odnosu na 24.523 t u devet mjeseci 2018. Samo ementalera, edamera i gaude uvezli smo 14,3 tisuće tona ili 11% više, dok je uvoz maslaca, kojemu danas cijena ne pada ispod 17 kuna, te mliječnih namaza rastao 25%. Uvezli smo 2648 t u odnosu na 2112 t u 2018. Situacija je još gora kad je riječ o vrhnju, ugušćenom mlijeku i mlijeku u prahu, čiji je uvoz rastao između 19 i 33%, a jogurta i ostalih fermentiranih proizvoda za 15%. Izvoz raste, ali je gotovo četiri puta manji u odnosu na uvoz.

– Potrebno je vidjeti postoji li realna mogućnost ponovnog aktiviranja sektorskih kapaciteta koji nisu u funkciji, a bili su financirani iz operativnog programa – kažu iz Croatiastočara. Smatraju kako u srednjoročnom programu treba predvidjeti program restrukturiranja farmi u smislu okrupnjavanja stada te povećanja proizvodnosti i konkurentnosti s procjenom koliko bi investicijska ulaganja stajala.